Rici iz Ženeglove labarat - nuz L labarât, parlat, puno provjat; brbljati. Na puno labaro, da njun se obo jazik obisi piz ol kila i daje bi labarala koda se ni nista dogodilo. lãkomica, sud u konobi, dupero se za ulivonje vina u bacve; koristi se za ulijevanje vina u bačve. Slici na grotac, ozdoli imo molu kanelu – gori sirju, doli uzju, da se more uvuć u manji ili veći otvor na bacvi. Vino se dizvicun diže do lakomice i ulije u nju, iz nje daje kuri u bacvu. Za nikoga ca voli bunbit, rece se, loce kako lakomica. Ako von je puno protekla kuverta ol kuće, puno je dazjilo, rece se - iz ve kuverta tece kako iz lakomice. lambik, kotol pol kojin se lozi radi destilacije rakije i eteričnih ulja; kotao za destilaciju rakije i eteričnih ulja. Povezon je s kotolen s vodun kroz koju prolazi spiralno cijev radi kondenzacije spirita. U lambiku se kuho, destiliro, drof i feca za ucinit rakiju, levonda i zeromod za kvatasenciju. Kuhodu se i eterične biljke i trove, nojveće kal se u drof za travaricu u lambik meću take trove, svak prema svumu recetu. Lambikalo se, lozilo lambik, veće puti na godisće. Liti se lozi lambik za levondu i zeromod, po jematvi za dobit rakiju kuholo se sve do u zimu (tal lambicco). lãmica, žilet; britvica za brijanje. Bez lamice danas se ni moguće obrit - danas se more kupit lamica skupa s makinetun i kal se istupi lamica hiti se skupa s makinetun, ma barz i danas imo svita ca se briju britvun. Pri se cuvala makineta, a lamica se kupovola napuse i mećola u makinetu. I u Ženuglovu lamicu sve veće svita zove zilet (tal lamela, lama). lampadîna, ručno svjetiljka na batariju; baterija, ručna svjetiljka. Imo skatulu u koju se umeće batarija, zavido se bekuc i caklo da svitlust bude jacijo. U Ženuglovu bokun zagarmi i nestane struje zatu tuko imat dobru lampadinu, i ne somo jelnu, i darzat je na misto di se lako nojde i ćapo (tal lampadina). lampât, sijevati (pri nego zagrami); sijevati. Ni rilko na nasemu otoku da lampo sa svih bondi: priko Huma zestoko lampo i garmi, prema Palagruzi isto, prema Ravniku i Suscu isto, Boze koja lanpoda – pari se spolit će nos lompi i pobit gromi. Nista od tega, somo je nestalo struje (tal lampo). lampôda, lamponje sa svih bondi; sijevati sa svih strana (na nebu, prije grmljavine). Ako lampo sa svih bondi, ili ako puno lampo priko jelnega dila neba, na primjer, u pulenat, navar Huma, ili povar Susca, i daleko u kulfu prema Palagruzi, to je provo lampoda! lancûn, plahta. Zimi u Ženuglovu tuko imat debje lancune da bude u posteju manje studeno (tal lenzuolo). lantêrna, svjetionik. Brodima, mornorima i riborima ne bi bilo lako tuć more bez lanterni. Na nasemu otoku imo ih nikoliko. Na ulazu u Visku valu ili Valu svetega Jurja, dvi su lanterne, Velo (na Stoncici, 1865) i Molo (na Hostu, 1873 ). Nojpoznatijo je na Velu Palagruzu ca su je u vrime Austrije ucinili Komižoni. Glovni je mestar bi Komižanin Mestarzane, a poduzetnik za sve lavure bi je Višanin Topić. Ta poznoto lanterna podignuta je na mijor osanstu sedandeset pete, u devetemu misecu (tal lanterna). lardât, priko mire mazot; mazati (po kruhu neki namaz za jelo). Na tu si fetu kruha nalardo masti tako da je debjo mast ol kruha. Kako ćes to izist? (tal lardo) largât, maknit daje; pomaknuti, udaljiti. Largoj brud, makni ga ol mojega, udrit će ga ako zapuhne iz levonta (tal largo) . lasćȉt, blisćit, sjat; sjajiti, bliještiti. Ujutro u Srebarnu more se lasći kako srebro. Lasćidu se i stvori u crikvu, kako kalezi, monstrance i drugu, nakun ca se lipo urede i lustraju. lasîca, molo i grubo kućno bestija; žohar. Pri nego se poce koristi diditi bilo je lasici i po kuzini, a kal su se rusili komini i stovjali spaheri, ispol komini moglo ih se noć na stotine. lasîna, debji dulnji dil store loze; donji deblji dio stare loze (starice). Ako se loza posice more se lasina zakopat u zemju pok će iz nje izniknut mladica nove loze. Zatu je loza kako i maslina svetu stablo, novu se obnovjo iz poginulega. laskât, plandiskat, plamtit; plamtjeti; vrlo brzo hodati ili trčati. Plomik lasko ako se nisto uzeze i dvize se iz nega ca dobro gori. Plomik lasko iz buska, bit će vroga. More zec, a i covik, laskat uza bardo. lãsnje, lakše. Lasnje non je hodit uokolo, nego ovin puten uzbardo. lastovica, Hirundo rustica, tvica koja navisćije primaliće; lastavica. Lastavice su lipe tvice, lipo lete i lipo izgledaju, a kal lete pari se da se uvik igraju. Donit će von sriću ako von ucine gnjizdo pol sulor ili u storu konobu. Niku pametan neće krećat gnjizdo lastavice. Noa ne bi fali da je misto golubice iz svoje arke poslo lastavicu. Golubica je donila svitu mir s grancicun masline, lastavica bi donila radust i veselje zivotu. lȁstovica, Trigloporus lastoviza, carnjenkasto riba s velikun glovun i perajima ca ih more pritvorit u krela i letit aloja mora kako morsko tvica; lastavica, morska riba. More letit i do cetardeset sekundi povar mora. Cini mi se da Zenoglovci veće vole druge ribe nego lastavice, one su pune kosti. Lastavicun se zove i kokot (Trigla lira). lãstovica, zidi na kući u formi trokuta na koje se naslonju slima, glovno krovno greda; zidovi na kući u obliku trokuta na koje se naslanja središnja krovna greda (sljeme). Sve kuće u Ženuglovu imaju dvi lastovice, jelnu ol levonta, drugu ol pulenta. Obe u formi trokuta i na njih se naslonjo slima. Sve su kuće ucinjene na dvi vode, osin kuće Tonkota Ane, ona je na cetiri. Kal sunce paso Velu poje i pade na našu lastovicu, govori je barba Tonci Popetov, eto pulne. Latovica je na veće kuć imala ulogu sunčanega sat. lãstika, traka, kurdela, ca se more rastezat; elastična traka, elastika. Nevajaju mudonte bez lastike, past će ti niza guzicu i ostat ćes gul (fr elastique). lãstra, caklo na teleru; stakla na unutranjem dijelu prozora. Na teleru more bit veće cakli, svaku posebno, more ih bit sest, pok i veće. Ženoglovcima je tesko s lastrima, di će ih kupit, ku će ih izrizot, pari se kako to ni moguće ni na Luku ni u Komizu (tal lastra). lãta, tonki lim; tanki lim. Voz od late boji je nego voz od plastike za posolit sardele ili minćune (njem latte). lavâbo, vorst starinskega pokućstva. Na njemu su darzali kajin i broka za oprat ruke i bokun se umit, ma to se duperalo somo za likora (lat lavabo). lavamôn, gvozdeni nosač ca na vorhu imo okrugli otvor za butat kain; gvozdeni nosač za lavor. Lavamon non je zaruzavi, zatu smo ga hitili u smeće jerbo se vej nikur ne umije u kain nego u lavandin u kupaonica (tal lavamano). lavandin, umovaonik u kupaonici ili na kojemu drugemu mistu; umivaonik. Mestar non je stavi lavandin puno visoko, a mi nismo toko visoki koko je un misli. lavêl, sudoper. Popri je malo ku u Zenuglovu imo lavel za prat pjate i teće nego se duperalo veći brunzin misto lavela i teplo voda iz kaldaje na kraju spahera. Somo su niki imali lavel u konobu ili u dvuru. Nondi je bilo lasnje da otice voda, a ne da ostane sporkica (tal lavello). lavorât, raditi. Isus je reka u Lukinemu Evanđelju da njeguv otac uvik lavoro. Bog se ne sramuje lavura, nego ga suportno. Uvik je bilo svita ca se sramovo lavura, a puno voli pineze. Svaki je lavur plemenit i dobar ma oduvik je nojplemenitije lavorat lozje (tal lavorare). lavoratûr, covika ca puno lavoro; čovjek koji puno radi (i svom snagom). Lavoro od jutra pok dokle sunce zapade iza Huma. Razumi se da je Bog nojveći lavoratur, tako je zapisono, sest je don lavoro i stvoro svit, sedmi je don fermo da se odmori (tal lavoratore). lavûr,posol; rad. Danas malo ku zeli bit tezok i lavarat zemju, veće se voli lavur na nekemu drzavnemu uredu ili lavur u grodu, a ne na selu. lāzânje, vorst siroke, pleske manistre; široke plosnata tjestenina, lazanje. Bilo je vrimena kal ni bilo lazanji u butigu, cinilo ih se doma – lazanjuren se izravnalo tisto i izrizole lazanje. Ku je sve to cini? A da ku, nego mati?(tal lasagne) lazanjur,okruglu glolku darvo za razvuć tisto; drveni valjak za razvlačenje tijesta. Imali smo u stolu dvo lazanjura, a sal ni nelnega koda su u zemju propali (tal lasagnolo). lebȉć, lebićoda, joki vitar iz jugozapada; jaki jugozapani vjetar. Veće se u Komižu svit straši lebića i lebićode nego u Ženuglovu. Komisko vala otvorena je prema temu vitru – puse izmeju juga i pulenta. Isto ca i garbin, puno grubi vitar (vnet libichio, libechiada). legômpe, ligambe; halteri, držači čarapa. Popri su žene nosile kalcete na legompe, a ne hulahopke. Pari se da su pri zene nosile bokun lipje, a malo neudobnije (tal ligare+gambe). legôt, covik ca gre ol jelnega do drugega i svakomu govori ca se novega dogodilo; čovjek koji ide od jednog do drugog čovjeka i prenosi mu što je navodno čuo. Na ti je provi legot, vemu rece vo, nemu no. Boje ol nje cujes sve ca se dogođo nego na radiju i televiziji. U Božanića legot je duh umorle osobe. Nakun smarti stoji u kuću. Nison sigur da mortvi to cine u Ženuglovu kako legoti, ma i vodi se s vrimena na vrime judi vrote iz mortvih, dujdu na pasoz, ili stoje na skale koda će puć na gurnji pud (lat legatus). legûmine, soćivica, misoncija mahunarki; leća,. Vinko Samarina mi je provjo kako je njeguv nono u nemu ratu doboti umar od glodi, jer niti ist legumine. To je bila jedino hrona, niko misoncija leće i nicega ca je slicilo na leću, ma to ni vridilo nista. Nono mu je govori, neka umren, tega neću ist (tal legume). lekadȉna, gurnji, finiji sloj bituna; gornji, završni sloj betona. Ako se bitunoje dvur ili skale onda tuko na kraju dat i bokun lekadine da bude liso. Napuse se lekadina doje u store gustirne nakun ca se obnove zidi. lemât, tući. Aboj meni, izlemo je kucina s tarkijun, kainco je, culo se do u Hum. Ne virujen da će ga kucin slušot, neće vej hodit s njin u kacu, ako ga i odvede olma će mu uteć. lemûn, Citrus limonum; limun. U Ženuglovu malo komu uspiju lemuni, tuko za njih puno vode. U zimu ih tuko dobro zagrodit jer će prozest, ako se živa spusti ispod nistice a tako se dogodi dobota svakega godisćo. Lemuni su kiseli radi limunske kiseline, a veće ol drugih agrumi imaju vitamina C. lemuzȉna,milodar. U vrime mise pojovi se covik sa skrabijicun da skupi lemuzinu. Nojboje je unaprid pripremit malo pinez ca ćes dat za lemuzinu, a more bit i limuzinu. Kako bilo da bilo, kad si već toti, lipje je dat nego ne dat (venet lemosina). lȅnta,caklo ol oćoli; leća. Pala mi je desno lenta i razbila, osto son sa livun i ca ću sal? Na tu livu oko vidin bokun i nista, i s lentun i brez nje. lenjôm, drvena građa. Svaku darvo more bit lenjom jer sluzi da se napravi cagol drugu. Nista ne morete bez lenjama, a nojvazniji je oni ca se stovjo kuverta na kuću, to je provi lenjom (tal legname). leondȃr, Nerium oleander; oleandar, zimzeleni ukrasni grm. U Ženuglovu je malo koji leondar, jedva dvo, tri. Svit misli da je otrovan i da smeto zdrovju. Ma imo puno lipu cviće, osobito roza i carnjenu. Boerio navodi da se leondar zove i cvitom svetega Josipa, ma pari mi se kako da tako u Ženuglovu nikur ne zove (tal olenadro). lêpuh, Tussilago farfara, biljka sa širokim listovima i cvijetom što raste iz središta oko kojeg rastu listovi. U Ženuglovu lepuhi restu u kroj puta i o njemu niku ne vodi racuna, makor se govori kako je to ljekovito biljka. lêso, hrona ca se kuho somo u posoljenu vodu s raznim dodacima, uglavnon verdure; kuhana hrana poput lešo mesa, ribe. More bit meso, riba, spuzi, ili cagol drugu. Meso leso je lipo: juha, onda leso meso, solsa, i lućika iz kvasine.Niki vole leso meso, ne vole leso ribu, osin murluci (vent lesso). lȅsto, azvelto, veselo; brzo. Ucini je to lesto, pri bi un napiso ric na makinu nego ca si je ti izreka (tal lesto). letrȃt, (ritret?)slikati, fotografirati. Popri se ni bilo letretovat, ni niku imo fotografski aparat nego somo fotografi na Vis i u Komizu. Danas svak more son sebe letrat. To se zove selfie, pok su vej ni fotografske radnje na otoku. leterȃt, vidi reterat. letrȉka, električna struja. Ako dvo, tri puta jacije zagrami dobota je siguro kako će u Ženuglovu nestat letrike. U cilu poje nojpri je stavjena letrika u Zadružni dom, zadrugari su somi kupili agregat, motor za struju, a parvi ca je s njin lavoro bi je Mlaji Dominikov. lêva, novačenje, regrutacija. Pri nego te vazmu u vojsku, gres pol levu, na komisiju da se vidi jesi zdrov ili nisi. Melkior u Marinkovićevu Kiklopu je toko slab da se ni moga darzat na noge kal je isa pol levu, ma isto su ga vazeli. Posli se ucini lud da ga molaju ća iz te lude vojske. U Ženuglovu, na našemu otoku, kako i u cilu Dalmaciju kantali su se i pisme na odlasku u vojsku: o, vapore pusti dima dosta da ne vidin di mi draga osta/ o, vapore pusti dima jače da ne vidin di mi draga plače/ o, vapore pukla ti propela ti si moga dragoga odvela.. (lat levare). lêva-lêva, cinit nisto a da se ni na co ne obazire; raditi nešto neštedimice, sve po redu.. Zanjo je zeromod leva, leva, sal livo sad desno. Za uru je pozanjo dosti, za veće o desetak stogi, doboti za jelno gumno. Kal smo bili dica mlotilo smo po glovima artičpka leva-leva koda su non one neprijatelji. levãnat, levont, vorst vitar ca puse s istoka, iz levonta; istočni vjetar. Ne puše lipo ni zimi ni liti, a ne zno fermat (tal levante). levandûra, okrugli darveni sud, nevelikega promjera; sud u komu su nekada žene slagale rublje da ga prostru, i slagale ga u njega kal se osuši. More se u njega stivat oprona roba, ribori u levanduru, gori je sirjo, doli uzjo, na gurnji rub stivaju udice ol parangola. Za nikoga ku imo velike guzice recu, imo guzice kako levandure. U Zadru, na Belafuži, spomenik je ženi koja na glovu darži levanduru. levantôra, grubi zimski vitar s dazjen iz levonta ca traje veće don; hladni zimski sjeveroistočni pomaknut prema istoku praćen kišom. Veće don dazji, zima je i puse levanat, to je provo levantora. Tuko stot doma, niku ne gre ni u poje ni na more (venet levantara). levônda, Lavandula officinalis, vorst ljekovite aromatične biljke. Reste kako bus, cvate modrin cvićen i lipo paho. Jelno vrime u Ženuglovu svak ku je moga sodi je levondu, uz bardo i priko bardi. Danas su ostale somo grancice i mirisi ca se prodoju i dariju turistima za uspomenu. levônt, vidi levanat. levȕt, riborski brud na jelno jidro; ribarski brod na jedno jedro. Popri, u plivarici, bi je to parvi brud, na njemu je stola mriža plivarica, a i parun. lezo, misto ca ga zec (i drugo divljač) uredi da se sakrije, odmori i izleže mlode; loga, mjesto gdje se zec trajnije zadržava. Imo kacaduri ca u vrime lovostaje isću po sporkici di su zeci ucinili leža. libâr, knjiga. U Ženuglovu ni bilo puno libri, ni pri ni danas, ma uvik se stilo. Svima je bi drog Kačićev libar „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“, zvoli su ga Pismarica. Ric libar spominje se u Ujevićevoj pismi, u spomen Marulu: „ki va versih libar množ harvacki skova“. Nikal ni bilo lako s librima. Niki su bili zabronjeni i nepodobni, stavili su ih na Index librorum prohibitorum, na popis zabronjenih libri, u drugu vrime su ih gorili, i u fikciji su ih gorili kako u filmu Farenheit 481 (prema romanu Raya Beadburya). I u Don Quijoteu hitivali su ih kroz ponistru i na dvuru ih užegli. Nista ol tega ni bilo u Ženuglovu. Nojpoznatiji ol svih libri je Biblija (Svetu pismo): dili se na Stori i Novi zavjet (savez). Sveti je to libar za sve karsćane, za Židove je svet somo parvi dil. Ric Biblija hoće reć isto ca i libar, knjiga. liberât, risit se koga; osloboditi se. Liberoj me se. Provi se javal, pusti me na miru da skuhon solsu, rece mati ditetu ca je stalno poteze za vestu, a baz i komu drugemu (tal liberarsi). libȉt (se), dolibit se, malo po malo, bez buke, hodit prema nicemu; šuljati se. Otac mi se moga dolibit do leza ol zeca i onda bi povika o-ho-ho, tako da zec misli da ga ni vidi, i da će pasat daje. Govori je da ga je obo temu nauci barba Andre, brat njegova oca Sibeta. lȉca, Lichia amia, bilizma; vrsta velike plave ribe, Caringidae (bitnice). Pri ih je bilo puno, nisu bile na velikuj cini, danas se rilko vide, pok ih veće i vole. Govore da more bit doboti dvo metra duga i tezjo od trideset kili. More se spremit kako i svako većo riba: izrize se na fete i pece, tako je nojboje, makor se danas izmisjo puno nocini za spremit ribu, kako i svaku drugu iće (tal lizza). lîgnja, Loligo vulgaris; vrsta jestivog, vrlo ukusnog mekušca. Lovi se nojveće u zimu, kal ruke stinu. Govore kako je sila lipo lovit lignje, a lipo ih je i ist. U ribljin se restoranima nojcesće narucije pecene lignje, ili frigone na kolutiće. Lignja je lipa i na brujet s ne veće ol jelne fete kumpira. lignjûn, Todarodes saggitus, vrsta mekusca (to nije muška lignja), značajno manje ukusan od lignje. Razlikuje se lignjun moli, koji se dosti lovi, dobar je za jesku i lignjun veli. Ne znon puno obo temu koko je ukusan lignjun, siguro ni tako kako lignja. likôr, liječnik, doktor medicine. U nos u Zenuglovi cini mi se da je i danas i pri bi somo jedon likor, Andro Golubov. Cihuv je no kucin? Ono? Ono je likorev kucin, olma znos da je to kucin Androta Golubova. likarȉja, medicin; lijek. Sve ca lici more bit likarija, i ca vos more izlicit, napuse dobre trove. lȉma, alot za brusit gvozje; ručna brusilica za željezo. S raspun raspos darvo, darzalo, da te ne zujo kad ga darzis, s limun naostris nuz, sve ca je od gvozjo, lima tuko bit tvardjo od gvozjo ca ga ostris (tal lama). lȉpor, Patella rustica, - coerulea, prilipak; priljepak. Molo skoljkica, prilipi se za kordur, a na stinima ca su dubje u more mogu bit veliki i ukusni dubinski lipori. Nojlipji su sirovi, a imo Ženoglovci ca veće vole rukovicu lipori nego bilo koju drugu iće. lȉsa, dil tisak za turnat grozje; dio tijeska za grozđe (mošt). Tisak imo glovu, lozu i lisu, sve to stoji na gvozdenu postolje sa konolima ozbonde. Kako se stisće glova tako na pritisće grozje, mast, a vino se curi u konol, iz konola u pilu. E, da, lisa hoće reć da niko stvor ni hrapova, da je pleska i da nimo rapi. Lisboa,Lisabon. U Komižu je, na poticaj sveučilišnoga profesora Joška Bozanića, i drugih, obnovjena Rota Palagruzona. Rotu Palagrusonu, isponova uspostavljeno 2010., dobila je obnovjeno gajeta falkusa pod imenon Comesa Lisboa, ta je prilipo gajeta parvo dusla na Palagruzu. Gajeta falkuša sudjelovala je za veliku izložbu u Lisabonu 1998. godine. lȉsine,u briskuli: duja, cetvorina, petina, sestina, sedmina, u treseti lise su ol cetvorine; u briškuli i trešeti igrače karte bez punti. Lise korte nimaju punti, ma kal se igro briskula i duja ol briskule jacijo je ol fureskega jasa. Ol lisini se razlikuju obucene korte. lȉso, izlizono, glolko, rovno; glatko; u nekim kartaškim igrama, igrati lišo, znači igrati kartom lišinom (kartom bez punti). Imo svita ca puno voli manistru u suho, na pomedore s bokuncić mesa, a opeta ne s nima na ringe, nego s lisima penima. Priko lise, izlizone i mokre stine lako past i konju i coviku. U briskuli, ako kumponj zove kumpanja, buta liso, hoće reć da igro s jelnun lisun, neobucenun kortun, ca ni briskula. Na treći nocin more niku pasat liso, recmo u skulu, ako su mu mestri oprostili ca je puno fali iz skule i picovo (tal liso). Lissa, talijonsku ime nasega otoka; talijanski naziv otoka Visa. Najveći pučinski otok Republike Hrvatske, pripado Splitsko-dalmatinskoj županiji, imo oko 90 kvadrotnih kilometri i dvo groda Vis i Komižu. Sve skupa imo malo veće ol tri i pul mijora svita. Ženoglova pripado Komiži, a pokrije je sjena nojvećega barda na otoko ca se izdiglo navar KOmiže (Hum, 587m). Ženoglovcima je njihuv otok nojlipji, baz i na cilemu svitu. A isto da in je digol uteć, na niku drugu misto, pok se lipo vrotit, imat i vamo i namo, njihuv otok bi bi in jos i lipji. Nas otok nikal ni bi talijonski makor su ga okupirali dvo puta, nakun parvega rata, i na pocetku drugega svjetskoga rata, ma to ni puno trajolo. Barba Miho, muj praborba, imo je svuj timbar – Miho Sviličić Sibić, Pospilje, Lissa. U pismi Naš ćovo Kranjčević u parvuj kitici, u parvima versima, spominje Lissu i covika ca je izgubi ruku u Viskemu boju (1866.): „Od kad tebi, moj prosječe, ti rukavi prazni vise?/ - Pa od onda, gospodaru, kad smo bili ispod Lisse“. U drugoj jelnuj domoćuj pismi Viski se boj i Lissa spominje u drukcijemu, lipjemu, kontekstu: „Dokle bude svitlo sunce sjati/ i na svitu teklo pometara,/ Viski će se bojak spominjati/ i junaštvo hrvatskih mornara!“ lîst, pismo. Danas se pise list i ljubavno pisma somo u romanima. Ženoglovci danas saju SMS poruke mobitelon, ili pisu e-mailove, a pisma ne piše niku. lîst, Solea vulgaris, vorst ribe - pleske su pok se cini da imaju somo jelnu bondu; vrsta pridnene ribe. Drugun se bondun, blidun i rovnun, darze sarbunastega dna. U nasemu moru somo su tri jestive vorsti listovi, a ukupno ih je devet. U Ženuglovu pozaju tu ribu jer je dobra za ist, nojboje frigona i leso (tal sogliola). lȉto, vorst alota za dust darvo, rezbarit i druge stvori ca su potriba marangunu ili u kuću; dlijeto. Imo puno vorsti liti, uzjih i sirjih, i za svaku potribu. lito, stajun u godišću ca dujde nakun primalićo; ljeto. Niki misle kako je lito nojlipji stajun u godišću, a niki, ca ne vole vrućinu, da je nojgori. litretât, ucinit litret, slikovat; fotografirati. Nas stori barba Mote kad se vroti iz Amerik doni je veliki bavul, u njemu je bilo puno lipih litreti. Di ste se to liretovali barba Mote? Maj bos, reka bi barba Mote, to je cini, mene ni bilo briga. Bili su puno lipi ti litreti stavjeni u tvordi kartun, barz su se mogli i obisit na zid (tal ritrattare). livêl, alot ca sluzi da se nisto iznivelo; libela. Tesko je stavit rovno plocice bez livela, ni dobro ni stvori darzat na skarso, mogu past ili slabo lavorat, mogu se trest kako makina za pronjo robe ili frizider. Stvori tukaju bit u livelu, iznivelone (tal libella). lobõda, Chenopodium album;vrsta polujestive poljske trave. Pri rata, kal smo lavorali u gospode, tako mi je govorila mati, ni bilo co za ist, osin slone ribe, ni bilo dosti ni kruha, nego frementunjace, ni bilo ni verdure, zatu smo uzali ubrat lobode po lozju. Kuhola se misto blitve, a reste po lozju kako hoće i di hoće. lohȁt se,njihat se vamo, namo; biti labilno, nestavbilno. Molemu se zub lose, a ne do da mu ga se kreće. lôja, riborski brud za lovit sardele, jedon ol brodi u plivarici; brod u plivarici. Na loji je svića sa svićoren, ribor koji je moga bit i gospodor. Svića more bit ferol,a popri se svitilo na luc. Danas su muderne sviće, ne more in umaknit ni nojmanju jato sardel. lokne, uvijeni, rudi ili kapitoni vlosi; uvojci, kovrče. Niki muski i zenske imodu lipe prirodne lokne, rude i kapitone vlose, a oni ca ih nimodu moru puć u frizera ucinit umjetne. lokôrda, Scomber iaponicus, riba iz famije skusovki, Scombreidae; lokarda. Modro je zelenkaste boje, a od skini do tarbuha imo jasne modre pruge. Skusa je manjo, kraćo i manje pizo ol lokorde a imo i ukusnije meso. Lokorda je narodno riba kako i sardela. Mogu pizat i veće od kila. Ako ih pecete na gradikule tuko ih dobro posolit i ostavit da malo stoje. Pecite ih lipo, pomalo, boje je da se malo pripecu, dobro ih se pouli s gronun od zeromada. Cinit će von se digol da ni boje ribe, pogotovo ako oglodnite i ako s pecenima lokordima imote i salotu ol pomedori, kukumari, bokun kapule. I žmul vina! lômp, munja. Ženoglovci gledoju oskle lampo i garmi, ako je grubo u pulentu, povar Huma i Pohumjo, more bit nevere. Ostle, iz pulenta, dohodi genovesko ciklona, donosi nestabilnu vrime i doz (tal lempeggio). londrôt, lutati. Londro covik ca gre vamo, namo, iz jelnega groda u drugi, iz jelne zemje u drugu, nindir ne more fermat na veće vrimena (prem njem land). lôni,pasonu godisće; lani. Sega godisćo veće je bugave nego loni. lopȉs, olovka. Provjo mi je Ivo Nanetov kako je niku njeguv, barz i un som, viko već iz dvura materi kal se parvi don vroti iz skule, ma, ma, jesi cula, reka je mestar, da lopis ni lopis, nego olovka. Anegdotu o lopisu i oloki zapiso je i Mime Lukin u svumu Libru (venet lapisse). lopȉza/lopiža, sud od pecene gnjile; sud za kuhanje. Iće se more kuhot u lopizu, to je veći sud ucinjen od pecene gnjile. Rece se u Komizu po lopizu, na Luku po muku! Ne znon zoc, baz radi rime, baz somo zatu da se nisto rece (tal levaggio). lopočȉka, Viburnum tinus, nison sigur kako se okolo Ženuglove more ovi lipi grm; vrsta zimzelenog grma. Lopočika se more noć u busku u Paknisće i na drugima mistima kako samonikla. Na Luku i na drugima mistima lopočika se more vidit u zivicima ca su ol nje ucinjene. lȍt, lutrija. Ca ćete ucinit ako von se posrići i ujmete zubaca od desetak kili? Reka bi niku, nojboje ga je izist sa svujun famijun. Ma ke, stavit ćes ga na lot: svak neka kupi jedon broj, cina tiketa da ne bude veliko, sve tuko bit posteno. Brojeve neka izvuce moli ca se toti nojde (tal lotto). lōtȉt, vrijeme kada psi goneilove zeca. Dvo kucina uza Zali kolnjik, malo povar kuć, lote zeca, a ni vrime ol kace. lȍvko, misto u more di je dobro za lovit ribu; područje u moru na kojemu ima dosta ribe koja se lako lovi.Tuko non se primistit, vodi ni lovko, nećemo cilu nuć nista ujot. lozâ, dil tiska; ulaz u vinograd ili naselje. Stup s navojima na njegovemu vorhu je glova ol tiska. Oldoli do gori uz lozu ol tiska tuko postivat kantire da se loza ne iskrivi. lôza, loz (lo-za), prolaz, di se pasoje za puć u niku misto, ili na lozje; ulaz u vinogra ili naselje. Isli smo u istu vrime iz Zadruge u Podšpilje. Mi nismo dusli ni Napoje, a ona je vej bila na lozu od Borovika (raskrsnice kud sedi se nalazi odvojak ceste za Borovik). lozâ, vidi vinova loza. lozjê, vinograd. Popri su Ženoglovci usuda di su mogli sodili lozje. Danas skupa s njima nestaje i lozje. Di je uceri bila bugava, plovac ili kuc, danas su masline. Reka son već da nimo tako lipe zelene boje kako u mlode loze, nimo take radosti koju mladica loze imo u sebi kad pocne rest, niti imo lipjega voćo od grozjo. Govori se da je nakun potopa, kad je sve finilo i vode se vrotile nose i Noa izosa iz arke, pri svga je usodi lozje. U Ivanovu evanđelju Isus sebe zove lozun, Boga Oca tezoken ca će lozje ocistit ol moha da mladice moru lipo rest. lozȍvina, lisće, moti ol zelene loze; grane sa svježim lišćem vinove loze. Koze sila vole lozovinu, a kako lude su za vorsima ol loze ca je teka zenula. lubȉn, vidi brancin. lûc, borovina natopjena svojun smolun; srž botrovog debla natopljen smolom. U darvima ol bora more se noć luc, somu smolu ca gori kako javal. Ako luc misto borovine stavis u spaher dunjit će spaher koda je dusa sulnji don. U svoje se vrime u lovu na sardele koristila luc ili borovina misto ferola. Da luc spominje Petar Hektorović u "Ribanju i ribarskemu prigovoronju" (1555. g) navodi Joško Božanić: ""Luc namye cipati i charpiti mrixu, A pach putovati ch Visu na Comixu." lȕc, trup, Euthynus qauadripuncatus, riba iz famije tuni. Lustre imo somo sprida. Po skinima je modre boje s uzduznim cornim prugima. More bit i tezji ol desetak kili. Manji je od tune i imo slabiju meso. Ne znon nista o njegovemu provemu okusu jer nison nikal izi nonke jelnu fetu ove velike ribe (tal tonnetto). Lucȃni, vidi Luka. lućȉka, Allium ascalonicum, vorst povrtnice (kapule) ca se misto kapule stovjo ubrujet; ljutika . Uza pristave, uza stine, di je zemja ostrica, stovjala se lućika: bez lućike ne morete zamislit dobar brujet. Lućika je lipa za ist – udres pestom lućiku, na se ispesto, umocis je malo u sul i izis je s kruhon. Nakun tuko se napit dobrega vina. Lućika je lako ukiselit, i kao ukiseljena nojboje je ist uz leso meso i kumpir. lûg, Oidium tuckeri, bolest vinove loze; pepelnica. Kako ne bi po lug po lozju, po lisću i po grozju, tuko oservat i s pumnjun ga veće puti sumporat. Lug ne pado somo po lozi nego i po verduri i po vojkima. lûg,pepeo. Lug iz krusne peći, komina i spahera popri se koristi za lusiju, prociđeni lug, u vrime kal ni bilo deterđenti. Govori se kako se popri lug bolnjoka (na Bolnji don) nakun ca je izgori na komin skupjo i posli rasipo po lozju proti prozebice i malitije da loza cin boje rodi a grozje da bude cin zdravije. lugarȉn, Carduelis spinus, ptica pjevica. U Ženuglovu uzo bit puno lugarini, molih sivo žutih tvic ca sila su lipo kantaju. Pari mi se da jedinega lugarina u Ženuglovu darzi Joško Popetov. lugôn,vrsta kobasice. Pari mi se kako su stariji svit u Ženuglovu kranjske kobasice bili lugani. Tezoci bi ih prisikli na dvi polovice, natakli ih na ruzonj, na palicu i ispekli polovice na malo ugnja. lȗjka,lutka, beba. Doni je moluj lujku, trepeće ocima, place, prefin i govori mama. lȕk, Allium sativum, češnjak, bijeli luk. Danas se ne more noć domoći luk s carnjenun korun, s molin glavicima, nego somo veliki kineski ca grubo vonje. Luk se stovjo u puno izbine i misli se da spado u nojljekovitije biljke. Lipi su za i piceji ol luka pripremjeni na salotu. lumbrêla, kišobran. Tuko uza sebe uvik imat lumbrelu, ne zno se kal će pocet dazjit (tal ombrella) lumbrôk, Symphodus simca, lipo riba, more bit i većo od pul kila. Lovi se uz kroj. Ne znon koko je u Ženuglovu poznota, ni na kokuj je cini. lumbrôk, Symphodus simca, vorst, vidi solnjaca. lumȉn, dusica ca se stavi na bokun ulja u zmul neka gori za mortve; dušica, stijenj koji pliva u ulju na komadu pluta i pali se u spomen mrtvih. Na Mortvi don ili u done kal su umorli vasi nojblizji, upoli se molo svićica, lumin ili dusica. Stavite je na malo ulja u zmul vode - ona tuzno svitli za one ca su umorli (tal lumino). lupât lȉpore, lipori se ne love, ne skupjaju kako garci, nego se lupaju; skupljati (loviti) priljepke. Za lupat lipore tuko imat dobri nuz ili britvulin. Tuko uvik malo cekot, da se lipor otvori onda se pol njin polvuce nuz i tako ga se ulupo. lupesćȉna, lupeština, lopovluk. Kal smo bili mlodi cinili smo svasta, kako i ovi danas, ma veće smo hodili u lupesćinu, di su slive, kruske, mole jabuke, mlodi biz i bub, usuda smo gledoli di ćemo puć u sćetu, u lupesćinu. Veće su ol nos u lupesćinu hodili stariji, broli su prove stvori na tuje, ma mi to nismo znali. lušćurȁ,Pinna nobilis, nojvećo skoljka u našemu moru; periska. Popri se u kojemu ženoglovskemu dvur mogla vidit dikoja lušćura. Danas ih se ne smi vadit. lusijât/lušijat, iskuhovat i prat robu u iskuhoni lug, lusiju; prati robu u prokuhanom lugu, lušiji. Detrđenti i makine za prat robu nisu oduvik. Pri su zenske lusijale lancune i druge stvori za posteje, svu bjankariju, prole su i ispirole u lusiju, kuhole je u lug da se zabili kako sunce. lustrât, cistit i patinovat postole da se lasće; čistiti i dovoditi do sjaja, uglancati. Postole se lustraju, do sjaja, i teleri i cakla, pari se da i postole u pismi lustraju zenske: jos ni Mare legla, jos jun gori svića, ili rekamaje, ili supresaje ili svumu dragom postole lustraje! (tal lustrare) lustre, ljuske na ribi. Kad cistite sardele ni von potriba nuz. Provucete svaku sardelu meju dvo parsta i tako je ocistite od lustri. Za usatu i druge ribe tuko imat nuz, tuko ih ocistit od lustri jer je ne morete peć ni lesat, niti iskuhot na brujet s lustrima. Nike ribe nimaju lustri kako maske i razine, lustre nimaju ni lignje, ni sipe, nimaju ih ni kobotnice (tal lustra). luzum(v)îna, Brachypodium;vrsta trave. Mime Lukin je zapiso da je stori Bjože Bjožev reka kako na Cojnu poje imo uvik lipe i zelene luzumine ca je vole konji, muli i drugu zivu. Jer da na Cojnu poje svaku jutro pado rosa i da zatu trova ne vehne ni u srid lita.
M mâ, mâma, mojka, mati, mater; majka. U Ženuglovu (Žena Glava) dica svoju mater zovu mama, a stariji ma, ma u starosti kal postanu bespomoćni i kal su u bolesti zovu mater u pomuć, ala, mojko moja, pomozi! mâc, macet; pak, paketić igraćih korti; snop igraćih karata. Korte trestine imaju u macu cetardeset korti. Imo i drukcijih korti, na primjer, tarot cini mi se da imo i priko sedandeset. Koriste se da otkriju sudbinu, ono ca će von se dogodit: svaka korta u macu nisto govori, ma ne svakomu, nego somo onemu ca se u to razumi (tal mazzo). mãca, vorst alota, veliki mlot za razbijat stine ili bitun; veliki čekić za razbijanje većih stijena ili betona. Za razbit zivu stinu tuko imat dobru macu, tesku i do pet, sest kili (tal mazza). macakâne, covik ca lovi kucine bez gospodora; čovjek (općinski službenik?) koji hvata pse lutalice. Za nikega covika rece se, provi je macakane. Ni dobro za covika tako govorit, jer je macakane covik ca ćapoje kucine ca nimodu gospodora, a ne jude (tal mazzare+cane). mãcavarȉja, veliko darveno maca, s jelne i druge bonde; drvena čekić. Komižoni su macavarijun tukli smarsku, ruj, za mostit mrize ili lito za zabit stupu u buze na brodu. macȉć, noćnu biće ca kolo kuć tarci po kolnjicima kal je nojveće skuro; folklorno zastrašujuće noćno biće. Okolo sela pri je bilo puno macići, svak je vidi barenko jelnega. Malo ku zno kako su izgledali, a nisu ni bili za svakoga isti. Utekli su s letrikun i vej se ne vide ni u selu ni okolo sela, ni po koljnicima. Nojveće svita govori da su macići hodili somo po noći, kako zamotoni veliki bili lancuni u kojima gori svitlust, ili kako veliki mihi s pinkicu svitlosti ca se skiću okolo a nimaju nug. To ne bi bila istina za Marina Franičevića, rojenega 1911., u Vriniku na Foru. Un je vidi macića kako se vere po komoštrima, i strašino store i dicu, u svojuj velikuj pismi napisonuj na govoru Frisnika, a koju je nazvo Govorenje Mikule trudnega svrhu škojih. macûla, velika maca; malj. Ova stina ne more se razbit bez macule, a neće moć ni s njun, to je zivo stina. mãća, mrlja. Nojgore su maće ol smole ol bora: ako se maćo gaće neće se moć ocistit ni s kojin srestvon. Popri se znalo reć kal niku ni dobro s plućima, imo maću na pluća (tal machia). maganjôn, nevajon, ostećen; čovjek (ili nešto drugo poput ploda ili sadnice) koji ima neku manu ili nedostatak; čovjke ili što drugo poput ploda ili sadnice što ima neku manu, nevaljan, oštećen. More covik imat niku manu, u nicemu ni dobro, nikal ni u dobruj kondiciji, ne gre dreto, baz nimo ni sve parste. Za takega se covika rece da je maganjon. Pari mi se da i jabuka more bit magonjana ako je udrena, a more i corv bit u njuj pok će sagnjit. Katrida isto more bit magonjona ako je malo popustila na jelnu nogu i stoji naskorsko. Na taku katridu more seset covik ol stu kili, katrida se raspade, a un pade na guzicu i prospe se koko je dug i sirok (tal magagna). maȉja, nepoznotu biće ca iznenoda more olnit svakoga, pok sluzi i za kletvu; nepoznato biće što može odnijeti čovjeka, čak i neko drugo biće. Cu son da se rece, leti kako maia, maia te olnila. Ne znon kako izgledo, ni ca bi to moglo bit. Je to niko divju biće ca se pritvoro u vitar, i olnese vos, a da vi to ni ne znote? majstrôl, ugodni vitra, puse liti ol bonde di sunce zahodi; ugodni ljetni zapadni vjetar, maestral (NW). Na moru je dobar, ugodan i pitom, nosi frisku ariju kako ventul, ma more i podivjat, pritvorit se u majstralûn (lat magistralis, tal maestrale). majstroltarmuntôna, vitar ca puse sa sjeverozapada ma bokun pomaknuto prema zapadu,ni lako reć je to majstrol ili tarmuntona; sjeverozapadni vjetar pomaknut prema zapadu, maestral tramontana.. Ti su vitri blizu, kal puse jedon ol njih pomaknut prema drugemu onda je to majstroltarmuntona. mȁk, poljski,Papaver rhoesa, reste po pojima i starnima kako divo trova lipega carnjega cvita u misecu mozu imo cetiri latice koje stoje u križ; poljski mak. Govori se kako je njegovu cviće uspomena na sve poginule vojnike u Velikemu ratu (I. svjetski rat). Pari mi se da je nojmanje jedon Ženoglavac poginu u temu ratu i, koko znon, somo je mak uspomena na njega. makâko, limenofigura ili nisto slicno ca se ucvarsti na fumor tako da se more okrićot kako vitar puše; vorst ne puno pametnega majmuna.. U Ženuglovu (Ženu Glavu) nimo majmuni, ma imo makaki, rece se i za covika ca govori sal jelno onda drugu, okriće se kako vitar puse, kako i makako na fumoru. Makako se stavi da zastiti fumor od dazja. Kal puse okriće se na vitru, bas kako makako (port macaco). makakôda, senpijarija, divjarija, zafrikovonje. Ne znodu oni lavorat, oni bi somo cinili makakode, senpijarije, i jos bi itili da za to dobiju ploću. makarûni, debjo, supjo manistra; šuplja tjestenina . Cini mi se da se ol njih ucini nojbojo manistra u suho (tal maccherone). ma kê, ric neodobravanja; riječ neodobravanja ili sumnje. Jo recen, Izgubjeni zavičaj napiso je Marinković, a vi, ma ke, napiso ga je Slobodan Novak, a izgubjeni zavičaj mu je ditinjstvo (ca se ne more vrotit) na otoku Rabu (tal ma che) mãkina, stroj. Nojveće je u svoje vrime susurala makina na vaporu i ona ol savure. Niku ku je zeli bitunat dvur, a imo je gomilu u dvuru, naruci bi makinu i ona bi tu gomilu samlila, samastrala u savuru (tal macchina). makin(j)ȅta, makinica za se obrit; brijači mali uređaj kojim se brije uz pomoć britvica. S dobrun se makinjetun, neka je i slabiji zilet, ni se bilo tesko obrit: sigur son kako su popri makinjete donosili iz Amerik za darovat. One u nos bile su greze i slabe. makinist, covik ca lavoro kolo makine, napuse na većemu brodu; čovjek koji radi u strojarnici na brodu. Ni lako bit makinist na većima brodima. Makine ne pristaju lavorat i makinist i makinisti tukaju bit uz makinu di je puno vrućo i veliko temperatura. makulôno, ca imo niku manu, nisto ca je ostećeno i maćono je makulono; što ima neku manu, mrlju i sl. Ne vridi jabuka ca je makulona: neće pasat puno vrimena pok će sagnjit (tal maculare). malahân, moli; malen. Za moli parst se rece da je malahan - jo son moli malahan, materi son dragahan. malamênte, ca ni dobro, ca je islo po zlu; što nije dobro, što je išlo po zlu. Bilo non je dobro, niku ni bi bolestan, bi je mir, onda oljedonput, koda je dusa vrog, sve non je islo malamente, napoko, i po zlu (tal malamente). malatȉja, bolest. U Ženuglovu (Ženu Glavu) bolest na lozju, pala je malatija, sve je odnila malatija. Ne, ne, nećemo ga ni brat, nojpri je lug, onda i pronospora sve su odnili. Rece se, kako da se nikoga kune, malatija te ćapala, ma to se ne misli zaozbilno (tal malattia). malicȉja, malicijuz; zlonamjernost, zlonamjeran. Un uvik misli na maliciju, kal razgovoro zensko s muskin, un to olma isprovje i rastrubi koda je u temu niko zlo, ako niku uspije, dobro mu gre, ni mu drogo, koda se raduje zlu a ne dobru (lat malitia). malôra, nevoja, nesrića; nevolja, nesreća. Ol kal non je utekla nevista sve non je islo malora, sve će propast, nimo niku nonke voje da cagol lavoro (tal malora). manavol, pomoćnik u građevinskim poslovima. Ni un mestar, un je bi somo manavol, pomogo je kal su dogrodili skulu u Podšpilje. manavolȉt, pomogati u građevinskon poslu. Meštar tuko ima covika ca će manavolit, koji će mu pomogat, dat ruku u grubima poslima, baz i ucit da postane mestar (tal manovale) . mandât, pomandat; fino i s pomnjom zakarpiti. Ni niku tako fino zno mandat i zakarpit ca se rasporalo kako nona Bonica, mati moje matere. mandrȉlo, vorst majmuna, Mandrilus sphynx; pogrdno: splitski mandrilo. Gledoj kako se pricinjo, provi je spliski mandrilo. To se u pejorativnom, pogrdnom smislu rece somo za Splićone - vidi ga, provi spliski mandrilo. mandulât, tvordi koloc s mendulima; tvrda slastica s bajamima. Prodoje se kako molo tonko, krolko gredica, grize se ili otkido komad po komad. Ku imo dobre zube za njega je mandulat sila ukusan i lip komad slalkega (tal mandorlato). manȉca, neveliko gvozdena poluga, pri kraju zakrivljena pol provim kutom i šupljinom kao svojevrsnim osmerokutnim ključem, kurbla, kurbl, ručica za pokretanje motora. Storima Ženoglovcima u ditinjstvu manica je bila komad debele zice napravjen tako da se s njun more vozit kolo ol bicikle, ili otcipjeni okrugli gurnji dil kotlića. Bila je to glovno zabava za dicu, ma malo je ku imo kolo ol bicikle. Bilo je perikuluzo vozit kolo sa manicun, jer bi kolo poskocilo od stine i udrilo te dreto u kolino (tal manico, isp. mano - ruka) manigȉn, gumeno ili plastično cijev ca se koristi za pritokat vino iz bacve, ili neku druge tekućinu iz jelnega suda u drugi: gumena ili plastična cijev malog promjera. Svaki put kal se pritoce vino iz bacve u domijonu tuko oprat manigin, darzat ga da bude cist da se vino ne pokvari radi sporkega manigina. manina, braculet; narukvica. Zlotno manina je nojlipji ukras ca ga zensko more nosit kolo zapesća. Danas manine nose i muski. manȉstra, tjestenina. Ne more se reć tjestenina u suho, ili tjestenina i grah na brujet, pari ti se da su to nike druge izbine ca nisu tako lipa kako manistra i fazul na brujet (tal manestra). mankãt, falit; nedostajati. Manko mi dvi kune za kilo gir, iti son pozojmit ol tete Pavuline, ma bilo me je srom, pok nećemo imat gire za obid, skuhoj cagol drugu! (tal mancante) manôvri, vojne vježbe. Amerkonci svaku malo cine manovre, posju ratne brode i nosaće reoplani, u more blizu zemji di je nafte, neka se zno ku je gospodor (tal manovra). mantât, stanje kal se glova varti; vrtoglavica. Zavortilo mi se u glovu, tako mi se se zamantalo, zamalo da nison pala kal se svarsila misa. mantenjûda, ljubavnica. Govori se da mu ni dosta njegova žena, nego da imo jos jelnu, da imo mantenjudu u Komižu, ma da mu za to cuju dica ne bi dobro paso (tal mantenuta). manjamûlo, covik ca živi na tuji racun, a ni ga za to puno briga; čovjek koji živi na tuđi račun (nepoznatog porijekla). Niki je covik ca su mu preci zivili na taki nocin dobi nadimak Manjamulo, a njegovi su postali Manjamulotovi. manjarula, moli sud iz kojega se u kojbi hrone tvice, posudica iz koje se u kavezu hrane male pticelna. Za tvice u kojbi tuko imat posudice da se iz njih moru nahronit i napit, i igrat, pok in se stavi i molu gingalo da lašnje podnose neslobodu. manjȃt, noglo i pohlepno ist; pohlepno jesti. Ne smis prid njega stavit pjat s tortun, pomanjat će cilu tortu, pri nego se okrenes (tal mangare). manjȉga, okrugli carnjeni plodovi ol planike(Arbutus unedo); plod planike. More se ih ubrat i stavit u piter s lisćen ol planike kako cviće. Imo svita ca ol njih cini marmuladu. Ne znon zoc niki govore da to nisu manjige nego maginje? mȃrac, treći misec; ožujak. Pocinje priamliće, sve pocne pupot, trova se pocne zelenit. More ucinit zima, more i past snig, Hum se zabili i sve prozebe. Marac neće pasat bez tri marcone bure - na sedan, sedamnaste i dvostisedan morca. Nonke marconu sunce ni dobro, more vos smantat, tuko se sakrit l njega i pokrit glovu. Makor to more bit somo fjaba, tako se rece. U srid marča, bura i komarča (oroda), postoji i tako izreka, ma ne u Ženuglovu (Žena Glava) (tal marzo). marangûn, covik ca lavoro s darven, zno ucinit stvori ol darva, skure, telere, stole i katride; drvodjelac. Govori se da je Josip, Isusov zenaljski otac bi marangun, a niki misle da se i som Isus bavi tin zanoten (tal marangone). marêta, bokun mora; neznatno valovito more. Malo je marete, ni skode, more se puć na more i s tin molin kaićen, neće ti nista bit (tal maretta). marijûla, moli žep na vestidu, ili na jaketi, s live bonde; manji džep na lijevoj strani sakoa (za stavljanje ukrasnog rupčića). Ako je vestid u marijulu se stavi lipo izgibon moli faculet, tako da iz zepa viri kroj ol tega faculeta. marȉna, Muraena helena, riba zmijolikoga oblika sa žuto crnim mrljama po koži; murina. Veće ol ugora slici na zmoju. Za razliku od ugora marina je zute boje po kojuj su rasute bile i corne maće, a take su i nike zmoje. Nimo po sebi lustri, imo debelu kožu i puna je masnoće. More pizat i veće ol pet kili, opasno je riba, more prigrist svaki pičak, a za njezin ugriz govori se da je otrovan (tal murena). marîna, mornarica store Austrije. Niki iz Ženeglove (Žena Glava) bili su odslužili svuj rok u austrijsku marinu ol dugo cetiri godišćo, a onda je izbi Veliki rat, tukalo je služit još cetir. Pari mi se kako je barba Šime Andrićov bi sedan, osan godišć u austrisjku marinu: kal su ga tukali pustit duša je rat pok je služi do kraja rata i to na Viribusu (Viribus unitas). Marinjani, svit iz Marinji Zemonj (Marinje Zemje); žitelji iz Marinji Zemlji. Marinjani i Marinjonke su hodili u škulu u Podšpilje sve dokle je bilo skule, pari mi se ol petega razreda do osmega markât, obilježiti, zabilježiti. Markoj i mene, i jo ću kupit navarte, stavi mi stu komadi. Hoće reć: zapisi me, ako narucite navarte racunojte i te za koko son se jo marko (tal marcare). marmetȃt, primećot po kući, nisto iskat ili cinit; premetati po kući ili raditi sad jedno, sad drugo. Josko je cilu jutro marmeto po kućici, ni nosa inbus kjuce ca je isko, bas će ih noć sutra, kal ih ne bude iskat. marnjȉt, negodovati, mrmljati. Ni bi kuntenat, ni u cemu ni bi zadovoljan pok je na svakoga marnji kako kucin. marôt, biti bolestan. Jozo je marot, ni dobro. Ne zno od cega, ma ne more duć na obid (fr maraud). martȉna, Myrtus communis; mirta. Vazdazeleni grm ili stablo. U Ženuglovu (Ženu Glavu) dosta martini reste povar crikve svetega Antunija To je mitolosko biljka i zno se da je zlosretna Fedra izbola lisće martine, ma ni njun ni to pomoglo da pridobije Hipolita, svuga pastorka za ljubavnika (Euripidova tragedija). I danas se martina meće u slovuluke, poveze se u vijence kolo vrot, da donese sriću onima ca nisto slave. marûn, Casttavia sativa; lješnjak. Ni maruni na nas otok, ma u Ženuglovu (Ženu Glavu) svak zno ca su maruni, napuse peceni, u Splitu, na rivu u vrime zime. Stablo maruna zove se lijeska (tal marrone). mȃrvica, pînkica; mrvica. Da mi je somo marvicu nega storega kruha ol prove šenice, somo da cujen kako paho. mãška, bljedica, - Scyliohinus canicula, pripado hrskavičnjacima, ma i obični svit zno koja je riba maska, a ni pisikont (kucin, pas); morsko mačka. Popri je u Ženuglovu (Ženu Glavu) maska je bila obična, svakodnevno riba, makor je svit ni puno voli. Ostre je i grube kože pok je tuko oderat. Dobra je kuhona na brujet. Uz bljedicu u nasemu je moru usuda prisutna i maska mrkulja. Sve ribe bez lustri koje nojveće zive pri dnu i na dnu jelnin se imenom zovu divje ribe, morsko divljač, landovina, tako i maska spado u to vorst rib. maška, domoćo, Felix catus, molo domoćo bestija, lovi miše; mala domaća životinja, nekada se uglavnom držala radi miševa u kući; domaća mačka. Muški ol maske je mocak. Danas je u Ženuglovu puno maski brez gospodora, išću pselu, po tujima dvurima, ne moru ga noć jerbo je hodićo. mȃskare/maškare, maske u vrime poklada; maškare, maškarada. U vrime poklada popri se i u Ženuglovu (Ženu Glavu) stvojalo maske, nison sigur je se hodilo i na maskenbal. Kako bilo da bilo svit se maskaro, u vrime poklada, maskari i maskarodi svak se zeli maskarat (fr masque). mãskice, Antirrhunum maius, samoniklu cviće; zijevalice. Nison cu da je nikomu uspilo prisodit maskice, lipu cviće, carnjenu i bilu, baz i koje druge boje. Reste po zidima, voli jopno i sarbun. Pri Nanetovo u Ženuglovu, iz korniza na gustirni restu lipe, bile maskice. maskȉn, vorst poljodjelskega orujo; pijuk. Provi tezok ne more lavorat brez dobrega maskina: ako se pogledo di je sve bilo lozje u Ženuglovu (Ženu Glavu), onda se ne more zamislit da je usođeno bez maskina. To je oruje komu je i provi tezok svojima rukima izglanco darzalo. Danas su maskine zaminili makine, meju stine i dubu rape u Grizovu Glavicu di ni nikal bilo lozjo. Moli maskin je maskincȉć (tal maschio). maskinât, kopat maskinen; zemlju kopati pijukom, maškinom. Puno je vridan, svaki don maskino, izmaskino je veliki kus zemje ca ga je zamislit izorat i onda butat navarte. maslȉna, Olea europaea, zimzelenu stablo, jelno ol nojstarijih i nojkorisnijih stabol, u mitologiji mira stablo parvega reda, golubica nosi mir svitu s gronun masline u kjunu. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se vazda darzalo do maslinova ulja veće nego do bilo koje druge hrone, jer je somu to ulje po sebi hrona, a da se ne spominje peceno riba, sva osin sardel ca su ujone u stajunu. Makor su Ženeglovci u sve vrime ol kal postoji selo nojveće darzali do loze ol koje ni veselije biljke, danas dosta darze do masline a njezino stablo kal je lipo uredjeno i pusćeno da reste pari se mirno i staloženo koda zno da će dugo, dugo živit makor svit i ne vodi racuna o njuj. U busku po bardu Ženeglove (Žene Glave)reste i divjo maslina. mȃst, ispestonu grozje; mošt. Popri se grozje pestalo na lozje di se brolo, mećolo u pritore, pestalo s mecnjokom ili nogima. Nison sigur je tu sliku pestonjo grozjo nogima imo Novak u Izgubljenom zavičaju, ma pri je imo nego nimo. I tovaru se dovalo da zere iz pritora, slosnu i slolku grozje. Un je to cini oblaporno, cidila mu se mast s obe bonde usti, prisi je da ca veće izi - dovali su mu zerat mast, da stoji mirno, da ga mogu napartit, tako su ga varoli. Iz pritora se mast punila u mihe ili u vriće, oni su partili na tovara, i ala, goni pul doma. Rasparti tovara, iskreni mast u bodanj di se kuho veće vrimena. Dug put od grozjo do vina. Danas je drukcije. Ne pridoje se u Zadrugu ispestonu grozje, nego se slozeno u gajbe, neispestonu, nosi se tako ne somo u Zadrugu nego i svakemu drugemu kupcu. mastȉl, malo veći okrugli darveni sud s rucicima na jelnu i drugu bondu; okrugli drveni sud manjega promjera s dva uha, istake, na lijevoj i desnoj strani; vedro, škaf. Na rucicima su rape. U mastilima su zenske prole robu, na rucice su naslonjale dasku za pronje, sapunale robu, tarle je i privarćole gori, doli s jelne na drugu bondu po daski, sazimole da istisnu vodu, i sve tako dokle in se roba ni ucinila da je cista (tal mastello). masûr, posebni sud za nosit savuru ili cagol drugu; prilagođen plitki sud za skupljanje šljunka i drugog sitnog materijala. Napravjen tako da mu je dno od late, bonde darvene, inbrokone za tu latu. Obično su poluokrugle, na sebi, po sridi ili na vorhu, imaju uske dasćice da se masur lasnje nosi. Za nosit veće stine duperaju se cvire. matar, vidi trova ca reste uz more. matopȉr, leptir. Imo ih dosti u Ženuglovu (Ženu Glavu). Niki don jedon je sleti na gronu od gominjace, gledoj, reka son, procvala je gominjaca koda je cvit od kapare. A to ni bi cvit ni od gominjace ni kapare nego veliki bili admiral (Limentis camilla). matovȉla, posebno udilon komad darva za namotat tunju; komad drva ili mali uređaj za motanje tunje. Posli su napravjene tako da se moru vartit, da se tunja lasnje odmotoje. Nojnoviji su sćopi ca imaju matovile s molun makinetun. Tako pomoću kola i mole rucice oplavite, zatezete najlon, otpusćote i salpote. matrĩkȕla, dopusnica za navigonje; moreplovnica. U Ženuglovu je malo ku ceko matrikulu da more puj navigat. matûn, cigla. Rece se za dikojega covika kal ne more naucit abak da je glup kako matun, ma boje je matune koristit za napravit zid ili kućicu (tal mattun). matuderȉca, jestiva samonikla trava. Veće je vole tvice i dica nego svit. Kogol je kuho s misonin divjin zeljen. Poteze malo na slolko, u Ženuglovu (Ženu Glavu) kad je stajun moru se lako noć. Niki govore da su za njun ludi gardelini. Nison sigur, jer gardelini nojvole pinke od osćiboda. mazgȁ, križanac konja i kenje (magarice). Joka je kako mul, joka je kako mazga, ma to nisu bestije pametne kako konji. Bastordaje, ne more imat potomke. mazôr, komad bokun veće stine s jelnun rapun prirodno probijenu s jelne bonde na drugu; kamen s rupom. Za nevoju mazor more posluzit kako privremenu sidro. More se na njega stavit gasa za ujot zeca i fazanu, ma to se ne smi! mazunȉn, mlinac za kafu; mlinac za kavu. Nakun ca se brustolo kafa u brustulinu, posol ni gotuv. Tuko kafu samlit u mazunin. mazurôna, Majorana hortensis, ili Origanum majorana. Popri je bilo u Ženuglovu (Ženu Glavu) mazurone. Lako pogine ako se iznova ne sodi. Osuši se, more se stavit u čaj, u hronu, misli se da je dobra za zdrovje. More se noć koja u dikoji vartul - ne traje puno dulje ol jelnega godisćo. Ako vos boli stumak govori se da je za to najboji čaj s bokun mazurone. Bus mazurone more imat duge grone i narest dosta veliki, a cvate bilin i ruzićastin cviton. mecnjôk, jednostavni vinarski alot za mecit grozje; štam s okruglimzadebljanjem na kraju za peštanje grožđa. Zamislite debeli komad rovnega darva, ne puno dug, na kraju zaokruzen baturicun, molun kuglun, uzmite ga i s njin u pritoru izmecite grozje, eto to je mecnjok. Nojboji mecnjok su noge, muske i zenske. mećât, stavit, butat; metnuti. Kal se cini hjibe u samejene smokve meće se i pinku rakije (da se lasnje izvoje), malo zeromda i bokun suhih pinki ol koromaca. medicȉna, likarija; lijek. Danas je sve skupo kako u spiceriji, kako medicina. medîć, guba ca napado smokvu, nojeve njezine grone; parazit na smokvi. Medić se ne more unistiti nego rukun. Natakne se debelo vuneno kalceta naruku, i onda malo po malo uklonjo medić. medvîd, Monachus albiventer, morski covik; sredozemna medvjedica,. Pri je bilo i kolo nasega otoka i kolo Biseva dosta medvidi. Po njima se i zove Medvidina, veliko spila na Bisovu. Toti su lezoli i odmorali se. Nono mi je govori da mu je medvid veći puti oboli spijune za tunje. Danas kolo nasega otoka odovna ni niku vidi nelnega medvida. mejôs/mejoš, mȅja, granica meju dvi zemje i dvo imanja; međa. Stori su znali za svaku sti nu cihova je, atroke mejos. Po bardima mejosi su bili kolnjici. melkînje, vrsta smokve. Budu zrile kolo svetega Petra (petrovače), to su velike i ukusne smokve ma digol mogu bit neudaćne. Take ih neće nikur ist, cine somo sporkicu. mekećônje,mekećot; glasanje koze. Koza mekeće - nosla je dobar vorh ol kupine i njezin kozlića ca poskakije isto mekeće koda se veseli zivotu i svojuj materi. mendûl, menduli, Prunus amigdalus, omendul;badem, bajam. Kal procvatu menduli zacudite se koko cvićo more bit na jelnu stablo. A mendul more bit veliku stablo. Procvate pri nego ca dobije lisće, digol procvate puno rano, pri Lukino kolo Božića. Ako mu se to dogodi siguro neće imat ploda, neće bit menduli za tuć. Popri se uzalo ist mendule s kruhon. Mendul je vridi i kako hrona: sedan menduli kripno je koko jelno joje. mêrda, govna, sve ca smardi; izmetine. Ric spominje Ranko Marinković u pripovjetki Balkon. Sjor Frane Mandalin ceko Jubota ca mu tuko nisto pomoć, a ni dusa na vrime, po se sjor Frane idi i son sa sobon govori, doć ću šjor Frane, doć ću, siguro!, a sad evo - merda. Sjor Frani pod njeguv balkon prosipju svaku sporkicu, varcine pune pisote, sićice i svaku drugu sporkariju (tal merda). meskinjȃst, slab, slabo razvijen. Kako se vroti iz skule, na praznike, nikako je meskinjast, ne more duć na svoje, slab je, pari se da bi se moga razbolit. mertȃt, miritat; zasluziti. Ne merto toko za zurnotu, reka je Jure barba Sibetu. Un je odgovori, tako ti moći, ca ću sal? Hoću mu reć, vroti nose ono ca ne mertos, taki mona nison (tal meritare). mȅstar/meštar, učitelj, majstor. Meštar je covik ca se razumi i more nisto napravit, more stavit letriku, napravit skale, instalirat vodu, more napravit stul i skanciju. Sve su to mestri, ma provi mestar, mestar svih mestri je oni ca uci dicu u skulu, tako je bilo pri, tako je i danas (lat magister). mestrȁ, vorst osvježavajućega pića, pari mi se da se u njemu cuje koromac, ili anis. Ne znon je ga danas kogol cini. Zolnji son ga put pi u Duboku, pri veće godisć, u Ženuglovu nikal. mestrȍvica/meštrovica, učiteljica. Mestrovica uci dicu u skulu, mestar more bit za sve zanote, a mestrovica somo za dicu. U nos je, u skulu u Podšpilje, Dominka Mladineo bila i ostala nojpoznatija mestrovica. metȅ (mi se), grubo mi je u stumak, pari mi se da ću izrigot; muka mi je. Imo svita ca ne poznaju morsku bolest, jer nisu putovoli brodom, pok se zacude ako in oljedonput dujde muka, mete in se i cini in se kako će svaki cas izrigot. metlovȉna, Osyris alba?, neveliki grm s finin lisćen i sitnim bilin cviton; primorski grm nježnog igličastog lišća i bijelog cvijeta. Ni ga lako noć, tuko dosta oboć i znat di ga se more noć u busku za ubrat koju gronu za ucinit metlu. S njun se na pocetku, pri nego se nalozi, more fino pomest krusno peć. metvȉca, divjô, Calmintha officinalis, samonikla metvica. Reste po starnimama uza barda, po Ženiglovi (Ženi Glavi). Malo ku za nju obado osin cel, a u mladosti mi se pari da smo je broli i susili i na vriće prodovali u Zadrugu (nison posvema sigur). mezarûla, eliptičnibarilac u kojega se iz udaljenih gustirni nosila voda; bačvica. Koko se spominjen, mezarula ni okrugla kako baril, poteze prema elipsi. Donosila se voda u mezarule iz poji i priko bardi, u dvi mezarule, jelna na jelnu bondu tovara, drugo na drugu. Lašnje ih je bilo napartit nego okrugle barile. mȅzo, srilnje, srilnjo velicina, prelazni stajun; srednje. Covik ca ni ni debel ni slab, ni visok ni basetan, vestit srilnje velicine imo mezo velicinu. Niko roba je za mezostajun. Amerikonska oznaka za veličinu take robe je M (midium) (tal mezzo). mȅzo, stajûn, doba pri lita ili pri zime; prijelaz između godišnjih doba. Ni zima ni lito, ni lito ni zima, iz primalićo prema litu, iz lita prema zimi je mezo stajun. Tuko imat i robu za mezostajun (tal mezzo stagione). migavȉca, vorst riborske mrize za gire i drugu manju ribusta ribarske mreže; vr. Oka su tako se stezu i rastezu, prema temu je se dizu ili spušćaju. Na kraju migavice je gusto vrića vezona konopen. Ako je sriće vrića će, kal se dvigne mriza, bit puna gir, i eto gusta, konop se odrisi, a riba isprozni. migȍt, dovat mote, znakove ustima, ocima i obrazen; davati znakove očima, ustima, i drugim dijelovima lica. U igri na korte trestine u treseti se ne smi migot, ne smi se ni prozuknut. U briskulu more se razgovorat, more se i migot, ako se imo molu briskulu malo se pokoze parstima, ako je jas ispece se usta, trojinu malo se trepne okon ili zategne kroj usti, za kroja malo pomakne veje, za konja pomakne se rame, a za fonta podignes oba ramena, ma mogu se dogovorit i drukciji moti. mîh, ucinjen ol ucinjene kože ol kojega brova, koze, njanjice itd; mijeh. kako bi se njega moglo prinosit mast ili vino. Ne znon kako bi se ucini mih za prinit vino, to ni bilo lako i sve mi se pari kako se to ni cinilo u Ženuglovu (Ženu Glavu). Spominjen se kal su mihi za vino visili obo grede u konobu. Na vrhu in je usće kroz koje se mećolo vino ili mast (tukalo ga je dobro vezat komadon jacijega spoga uz pomuć tartajuna), na kraju su miha dvi nozice, ostaci od nug bestije ca su je oderoli da se ucini mih. Misto mihi posli su dusle vriće ol tvorde tele ca ih ni bilo lako sasit, a njih su zaminile vriće od najlona ca se i danas duperaju. mȉja, morska, nautička, 1852 metra. Meju nasega otoka i Splita imo nojmanje dvodeset i sedam mîj, a ol Komiže do Biševa bit će veće ol šest mij. Misli se da ric hoće reć mijor koraki (engl mile) mijôr, tisuću. Ca je to mijor mijori? To je milijun. Koko dohodi ovi tavulin? Dvo mijora kuni!(tal migliaio) milûn, Cucumis melo, pipun. U Ženoglovu (Ženu Glavu) milun je milun, niki recu pipun, puno je manji od dinje, osin tega milun imo zuto meso, a dinja carnjenu (tal mellone). miljȅt, miljetić; tablet, tabletić. Dekorativni, izvezeni i lipo ucinjen ručni rad uz pomuć kukice. More se koristit kako tavaja na stolu, kantinolu pok i na fotelju, za glovu. More bit i ubrus. Nojplipji miljeti moru bit prilipi ukras na zidu misto slike. mīnȃ, misecevo mina, punat, tezoci i ribori vode racuna o mini, kako je vrime na minu taku more potrajot puno vrimena; mjesečeva mijena. Božanić spominje minu setenbrinu, minu u devetemu misecu "koja vajo da se ispurgo", ma to nison cu u Ženuglovu (Ženu Glavu). minćûn, Engraulis encrasiculus, jedino riba iz ribje famije engraulida, jedina tako vorst mole plave ribe: inćun Manji je od sardele. Ako su bokun veći boje ih je posolit: niki govore da su posoljeni boji od sardel. Bili su nojjeftinijo riba. Danas nisu: u restoranima ih sluze kako predjelo, marinirone somo s limunen. Veće vridi jedon provi sloni minćun nego stu taki marinironih minûla, vrsta mole ribe. U Ženuglovu (Ženu Glavu) vole minule, slolke su i lipe, bilo pecene, bilo na brujet. Za leso nison sigur kake su. mîr, mirina, miri, bedemi; zid. More bit bilo koji, a mirina je rusevina, na pimjer, kuća ili kućica ol koje su ostali somo zidi je mirina. Nojpoznatiji miri u nos su oni u Dubrovniku, kako se cuje u pismi "izišla je zelena naranča ispol mira ol bijeloga grada" (lat murus). mȉra, stu litor; hektolitar. Koko mir miri bacva? Bit će deset mir, mislin da je bacva veće od deset tolitri veliko bacva. mirlȉć, vezeni ukras. Na sve se more stavit ucinjen mirlić, na lancune, blazinje, sutone, more se napravit da se darzi na stul ili na tavulin. Govori se da su nojpoznatiji paski mirlići, da na Foru svore cine mirliće ol niti ca se dobiju kal rascesjaju list ol aloja, a i zenske s nasega otoka uzale su izvest take mirliće da ih ni niku moga posramit (tal merlo). mirôkūl, cudo, tarameja; čudo; uzbuđenje, nered. More vako bit: covik ca prodoje ribu, do mu je manje ol kila, un je isa doma i izmiri, ucini je provi mirokul, viko je koda mu je sve pokro, ne somo njega nego i sve njegove, somo zatu jer mu je do manje ribe za njegove pineze. Mirokul je ucini i mađioničar u Podšpilje, na pozornicu, kal je iz usti vadi mohrame ol desetak metri, iz klobuk golubice, ne jelnu, nego dvi. Niku je reka, nisu bile golubice nego zec, ma bilo jelno ili drugu, bi je to provi mirokul. I veće ol tega, na kraju je puho ogonj iz just prema publiki, pok su iz parvega reda vikata, bizmo, ovi će nos izgorit (tal miracolo). misecȉna, vrime punega ili većega miseca kal se ne more lovit; vrijeme u kojem se zbog mjesečine, kad mjesec sja na nebu, ne može ribariti, nema mraka. Ni ribe, kako će je i bit kal je misecina! misîr, misto di je dobro i rodno zemja, dobro rodi i bez puno truda, Egipat; plodna zemlja. U Velu poje zemja je kako u Misir, debelo i corno, koda nondi tece rika Nil (tur iz heb, Egipat). misôncija, misonu divje zelje; mješavina jestivih samoniklih trava. Žutinica, kostric, gorcik, divji luk, sve se pomiso i iskuho, ako imos lipega maslinovega ulja, nojboju je iće misoncija (trsć missianza). mizêran, slab, jadan. Nikako je mizeran, rece se covika ca se ne ćuti dobro, slabo se nosi, ni ga puno briga ni za sebe ni za svit (lat miser). mizerȉja, siromaštvo, bijeda. Nikal tezok ni bi bogat, uvik je bila mizerija, digol većo, digol manjo, bilo je dobro ako si svaki don imo co za ist, ma isto si bi veće kuntenat nego danas. I za covika ca nevajo, ne darzi do rici, ni do drugega svita, nego laze i krode, rece se, provo je mizerija (tal miseria). mlacȉć, moli mlot. Svakomu tuko mlacić barenko za zabit brokvu u dasku. mlicȉc, bilisok ca ga ispusćo smokva. Ako uberete smokvu ili iskidote list, pustit će mlicic. Imo svita ca imaju alergiju na smokve: kal ih beru tuko in to cinit u kosuji dugih rukov. Govore da je mlicic ol smokve dobar za izvuć bradovnice: butoj mlicica na bradovnice nikoliko puti na don, ispast će ti za nikoliko don, ako ne ispadu, tuko puć u likora. mlõdi, mlodo, zaručnik, zaručnica. Mladić i mlodo žensko ca su se obećoli da će se ozenit: ako se mladića pito, ku ti je to, un će odgovorit: to mi je mlodo. Ako se nju pito, koji ti je to, ona će odgovorit: to mi je mlodi. mlõdu lȉto, novu godisće; nova godina. Parvi sicnja, pocetak novega godisćo, jelnu setemonu posli Bozića. Popri se na Mlodu lito kolendolo, kolendoli su ne somo mlodi nego i stariji svit: o, ti Tone, zlotnu kito, na dobro ti Mlodu lito, prid kućun von bor zeleni a u kući svi veseli, prid kućun von zlotni bori a u kući puni dvori. mlôt, alot veći od mlacića, manji od mace; veći čekić. Tukalo je imat mlot da se ol veće stine more odlomit manjo. Za namistit obruc na bacvi, koristi se posebni mlot, drukciji ol drugih. mlotȉt, udrivat; mlatiti. Mloti se po stini da se razbije u manje komade, u komadiće i savuru i po stramacu da ga se dobro isprosi. mobȉlija, pokućstvo. Ormori, skancije, kredence, stoli, i tako daje, sve se to jelnin imenon zove mobilija, jer se more uzest i primistit na dugu misto, u drugu kamaru, ili kuću, a morete je i hitit ća, ako vos ne komodo (tal mobilia). moceîna, velika vlaga. Nakun većega dazja ne more se puć u lozje, puno je mokro, provo moceina. Morete puć u spuze, ako ih volite. modrijōkȉ, Helix pomatia, veći spuzi; puž vinogradnjak. Imaju kućicu ca malo poteze na modro, baz se zatu i zovu modrijoci. Posli dazja nojdu se po starnima, di se trova ne polije otrovon. modrȉt, bit modar, sjat modrun bojun; isijavati modrinom. Ol svega na svitu pari se da je nojlipju modru nebo i modru more, nojlipje ih je gledot u dajinu, prema kulfu di se spojo more s nebon, kako se modre, pok se ni ne zno ca je jelno, ca je drugu. Modrega mora i neba ne bi bilo bez sunca i njegove svitlosti. môh, mali nekorisni izboji na lozi. Na lozi bude puno izboji ol kojih ni nikakve koristi, somo sćete, neće iz njih rodit grozje. Jer lozi oduzimoju snogu, tuko ih na vrime ocistit. mohrȃma, zensko odjeća za pokrivat glovu ili se more staviti kolo vrota i služit kako ukras; marama. Zenske nose na glovu mohramu, ne somo radi vitra nego radi krejonce - pokrijena glova more bit znak poniznosti. Digol i muski ca puno lavoraju stave mohramu na celo, vezu je na drugu bondu glove, da in je lašnje: mohrama dobro upije pot coviku ca se po celu puno poti (tur mahrama). mojȉ, Tineidae, moljci. Moli leptirići. Moru se digol vidit kako lete po kamari jer se njihove gusinice znodu uvuć u vunu i drugu robu. Za se sposit od njih u ormarun tuko stavit jelnu vrićicu levonde ili bokun naftalina da in zasmardi. molât, pustiti. Na primjer, kozu ca je vezona za sćop, molo se, ma isto se bokun darži za konop da ne utece u sćetu. Tone se zaleti, iti ga je udrit, ma judi su ga ćapali i darzali da se ne dogodi cagol grubo. Molojte me, molojte me, da ga deskavrton, viko je Jakin (tal mollare). Môlo Guspȁ, don na koji se rodila Marija, ćer Joakima i Ane, Isusova mati, osmega dona u devetemu misecu; Mala Gospa, dan rođenja BDM, 8. rujna. Živila je s Josipon kako njegova žena. Govori da se ni znalo s kin će se zarucit jerbo je done svuga djetinjstva i rone mladosti provela u hramu kako sluzbenica Božjo. Govori se da je bilo golubica risila problem i sletila Josipu na glovu. Molo Guspa na nasemu se otoku nojveće slavi u Podšpilje, nondi je njezina lipo crikva. Cuvo Podšpilje i sva sela okolo: Ženuglovu (Ženu Glavu), Borovik, Pohumje i Duboku, a tukalo bi dodat Strankovac i Talež, zaseoke u kojima je popri bilo nisto svita. Crikva imo tri oltora - glovni sa slikun Guspe, a u nisima olzbonde Sarce Isusovo na jelnemu kraju, a na drugemu svetega Josipa koji darzi molega Isusa. Molo Guspa je kroj lita, viruje se da se u to vrime lastovice skupjodu da odlete i da ih Guspa vodi u zemje di je toplije. Koko mi je poznoto u crikvu Mole Guspe, "podšpiljske dobre matere", sluzbu Božju darzali ovi kuroti: don Dinko Bučić, don Pavao Tomić, don Jakov Račić, don Andrija Bogdanović, don Ante (Tone) Giaconi, don Mirko Kačić, don Andrija Vojko Mardešić. Danas je župnik župe Podšpilje don Ivo Mardešić, pop iz Komiže (od 1970). Crikva Mole Guspe ol Podspiljo pocela se grodit 1893., a po svuj prilici blagoslovljena je pri 1985. (vidi: crikva Male Gospe). molveder, divjo loza, podloga za navarć pitomu lozu; divlja loza, služi kao podloga za cijepljenje pitome loze. Govori se kako su Popetovi na Lokvicu svu lozje navargli na molveder. môna, budala, glupan. Provi je mona, ne zno ni ku mu glovu nosi, za sve ca sjo misli da je zloto. Ne zno tovara osedlat, ca tuko sprida ozglove un meće oznose, ca gre na guzicu, meće uza vrot. montikula, divjo loza sluzi kako podloga za pitomu lozu. Sibićovi su virovli kako plenki ol bugave nojdrazjo montikula kako podloga. Ako se bugava navragne na montikula onda će bugava bit nojbojo. morȁ, grubu noćnu stvorenjo. Ne zno se je muskega ili zenskega roda, pri će bit, zenskega. Dujde po noći, sede na parsi, oduzme ti respir, nimos arije. Niki slikari su je prikazivali kako glovu od konja ca stoji na parsi coviku ca spi. môrast, morasta; tamnoput čovjek, crnka. Covik, muski ili zensko, ca su carnije puti ol ne ca je imo većina svita. Oni su po raci svi morasti, taki in je i moli, rodi se morast. morbin, morbideca, sklonost prema obijesti, bolesnim raspoloženjima i ponašanju. Ćapo ga je taki morbin da ne zno ca će som sa sobon ucnit, govori, to je od vremena (lat morbus). mȍsnje, mahune. U Ženuglovu (Ženu Glavu) su cetiri poznote mahunarke: fazul, bub, biži i slanutak. Mogu se kuhot s mosnjima, a kal su malo veći onda bez mosnji. Govori se da su i muskima meju nogima vise mosnje, ma cini mi se da se tako ne govore Ženoglovci. mõrtvu môre, uznemirenu more nakun većega nevremena, nevere ili jokega vitra; uznemireno more zaostalo nakon velikog nevremena. Nakun jokega juga nikoliko don more trajot morvu more, ne puse a velike su bote i furtuna. môt, moti;grane mlode loze. Moti mogu narest tako veliki da na lozje blizu ceste moru pokrit svu cestu. mȍt, znak okon ili glovun; znak nekim dijelom lica ili tijela. Dola mi je mot da je dujden dignut za toncot, a onda ni itila, koda son je krivo razumi, toncola je s drugin. Kal se igro briskula isto je grubo ako se do krivi mot po kumponj misli da imote joku briskulu, a vi je nimote. motȃr, Critium maritimum, jestivo divjo trova ca reste uz more; jestiva uzmorska samonikla trava. Debelega lisća koje se more koristit za salotu, a more se i ukiseliti. Pocelo se motar koristit u novije vrime s rastom turističke i kulinarske ponude. motât, motonje, lovit tvice koje kantaju (pjevice), sila lipe mole tvice; sportski lov ptica pjevica uz pomoć pjevica koje ih mame (zakonom zabranjen) . Na baketine ili pod mrižu. Rećami se darze u kojbe, nojveće u konobu, na grede pol pud, a nike puno lipe darze se napuse. U Ženuglovu (Ženu Glavu) motonje je bilo vazno kako balun i kaca. Ca se cinilo sa tin tvicima kal bi ih se puno ulovilo, ne smin reć, jer je odvratno. Motonje je odovna zabronjeno. Marko Uvodić je napiso humoresku o temu kako je i u Splitu motonje bilo sport značajan kako i igrat na balun. Splićani to zovu oželanda. Zatu se i Kiko Marinović navodno azvelto vroti iz Amerik, jer da ca će tamo cinit kal ni ozelande motîka, glovnu oruje za lavurat lozje i zemju na starinski nocin: to je lipo motika s krolkin savijenin darzalon da se more iskopat i di je manje zemje, di su stine; alat za obradu zemlje. Somo motika je ol temperonega gvozjo, da se ne iskrivi ako se udre u stinu. Darzalo za taku motiku more ucinit somo provi mestar. Izdilo se ol darva cesmine kal je stajun. Motika tuko imat dobre brode da se olma ne rasodi. Lipo je zakrivjena, ergonomski prema coviku da se lipo ćapo i darzi, i dosegne do svake loze. Komiško motika imo olsicene uši za razliku ol viške. motȉka, mira za to koko imo zemje na niku misto; mjera za površinu zemljišta. Na starinski zasođeno lozje ni isto motika u ravnicu, na rovno, i uz bardo di su stine: u ravnicu jelna motika je imala kolo 220 luz, u bardo 320 do 350, zavisi ol tega koko je stini i kolnjiki. Mudernu plantaznu lozje miri se na hektare, ne na motike. Pari se da je u jelnu motiku popri racunalo toko luz koko je jedon srilnje joki covik moga iskopat za jedon don. movȉt(se),gibati se, micati se. Ala, movi se, mici se, ca stojis kako pistej, okasnit ćemo na vapor. môz, maj, peti misec u godini; svibanj. Svibanj kal cvate svib, maj kad cvatu ruze, garifuli i makovi po pojima. Broji se vako: sican, vela, marac, avril, moz. Rece se (jerbo u Ženuglovu (Ženu Glavu) i u mazu more bit zima: po svi moz ne svuci sa sebe opon – zimsku robu). mozjône, mozak. Ne sluze svakemu coviku mozjona, makor ih svak imo, nimo svak jelnoko pameti. A i za pamet reka je Descartes da je niku ne isće i kako ni cu da se niku tuzi da imo manje pameti od drugega, svak da želi veće pinez. Ako nisto niste ucinili pametno, pitat će vos, a ca ti je u mozjona? mravinȁc, Origanum vulgare, trova, njezinu sime, ca se koristi za zacinit iće; origano. Povar kuć u Ženeglovu, a i na drugo mista po starnima ni tesko noć origano. Cviće mu se osusi, a za zacinit koristi se somo sime. Danas je muderno origano stavit u solsu, i jos mudernije, posut ga po pici. mriza, glavni riborski alot za ujot ribu; mreža. Razne su vrosti mrize, nejednoke su velicine oka ovisno ol ribe, ma sve mrize, veće ili manje, imaju jednoku armaduru. Na vorhu mrizu darzi arganel za koga su vezona puta da mriza stoji pri skorupu, a s dulnje bone vezono je olovo da mriza more stot impijo. mrizȉna, većiretoj riborske mrize; otkinuti komad mreže. To je veliki komad mrižine, more se koristit za pokrit vartul da ga se obroni ol repki i drugih tvici. mrizȉca, komad mrize postavjen meju dvo sćopa s teronton; mreža zakačena za dva štapa namijenjena lovu ptica pjevica. Uredno napravjena mriza za lovit tvice pjevice, na primjer, gardeline, verdune, itd. Covik ca moto sakrije se malo daje, iza gomile, darzi teront u ruku i kal tvice slete pol mrizicu potegne teront, i tako u mrizicu ulovi mole tvice. Veće tvice kako kosići i tardace love se pol plocu ili ako se blizu kuće pol kasetu, na frementun. mrôk, nuć bez misecine; mrak noć bez mjesečine. Za lovit sardele, u vrime mroka, ni misecine, a iz Ženeglove se vide puste svićarice ca se postivaju jelna do druge, livo i desno od Duboke i svitle za ujot sardele. U misec don kal se love sardele, i drugo riba, pok i u svakemu misecu za ribonje mrok traje dvodeset don, a deset je don ol miseca misecina, puni misec ili tund. mudônte, mogu bit krolke i duge, litnje i zimske, nose se ispol goć; gaće gaćice. Zenske recu, ili mislis da son se udola somo zatu da ti peren posrone mudonte? U Ženuglovu ni lako pasat zimu bez dugih mudonti. mudantîne, kupaće gaćice. Popri u Ženuglovu, meju storima, ni bilo mudantini. Malo su se kupali, to je bilo za dicu. A ako su se kupali kupali su se u mudonte. muhûr, vorst trove ca izreste po lozju u primaliće, kal pocme trova rest; vrsta čvrstog korova. Zno se dogodit da tezok sve lipo uredi, lozje mu se cini kako da je reste u piteru, kal eto ti vroga, popade muhur po cilemu lozju i ne zno se ca se more more sa njin ucinit. Nison sigur: baz ga tuko prikopat. mũja, glova kobotnice, a pari mi se i lignje i sipe, u koju je carnilo zove se muja; glava hobotnice. Za kobotnicu se rece kal je već dignuta iz mora, ćapa je za muju, pok ti neće uteć. mukȁ, brašno. Popri se doma cini kruh u krušnu peć. Tukalo je imat doma muke, kvintol i veće, nise znalo kal će je bit, pok bi se uzala ucorvat. mũk(j)ta, za badava; besplatno. Rece se i vako: dvo lugana, s kravotima, veliki zmul bire, sve mujta. A di? Nidir, ma lipo je cut. mûl, bastord, križanac tovara s kobilun; mula. Na njega morete napartit koko hoćete, sve će polnit. mûl, niki recu molo, ma to mi je nikako krivo; gat. I u Splitu mi se cini da se rece gat, na primjer, Gat svetega Petra, veliki mul di kostoje trajekt Petar Hektorović kal dujede s nasega otoka (tal molo). mularȉja, mlodi ca ne znaju ca je red; mlađi ljudi koji ne mare za red. Ova mularija ne do mi mira, kal po obidu zahnjon, eto ti njih pol ponistru. Dica i mlodi ca se druze skupa, cine tarameje, galame i luduju, zovu se mularija (vent mulo) mulête, dvo sirjo i dugo komada gvozjo koja funkcionirodu na sustu da se s njima more cagol ćapat i razgarćot žerava; mašice. S cin ćete ćapat zeravu u spaher ili na komin, s cin ćete malo progarbunat zeravu da boje gori? Sa muletima, more se i popeckom, ma sa njin se ne more ćapat zeravu za uzeć spanjulet (tal molletta). mulom, meso ol goveda, goveđe meso ispod prsa bez kostiju, fjanak. Mulom se more lipo skuhot leso, za juhu, a more se i ispeć na gradele. munigȉn, tanji pregradni zid. Bilo bi dobro stavit bokun munigina u vu kamaru i tako dobit dvi prostorije. munȉta, sitni kovani novac. Nimon munite, nimon von za vrotit pineze, pujte u drugu butigu, bar tamo imaju munite (tal moneta). muntânja, kopno, barda preko mora. Tarmuntona i bura pusu iz muntanje prema nasemu otoku (tal montagna). muntura, montura; uniforma. Malo je koji Ženoglavac nosi munturu, osin vojnisku kako soldot, zatu ca ga regrutiralo, mobiliziralo ili dviglo u vojsku. Bilo je vrime, ma to je bilo odovna, kal je poje imalo svuga pudora ca je obahodi poja a bi je i obucen u lipu zelenu monturu (fr monture). mûra, igra na parste ca se igro i na nas otok; šijavica. Ni lako naucit igra muru, ni mores ni pratit igru kod provih igraći, u Vlasku se rece sijavica. murlûc, Merluccius merluccius; mol, oslić. Storno, oborito morsko riba. Imo slabe lustre, pari se da ih nonke nimo pok se lako ocisti. More narest i do metra i pizat do deset kili, ma tesko je vidit tokega murluca. Ni u njega puno kosti, zatu je dobar za dicu i za stariji svit, a lagan je i za probavu. U Ženuglovu ga vole lesat (tal nasello). mûrsa,sprava s kojin se more s jelne i druge bonde pritegnit predmet ca se lavoro; stega. Bez murse ne more se ni darzalo za maskin izraspat. murtêla, Ocimum basilicum, kraljevsko trova; bosiljak. Ne traje puno, bit će jelnu godisće pok je tuko opeta posijot, ili prisodit. Mislin da se stavi kako u niko ićo za zacinit, lipo paho i more se osusit. Lipa je murtela pok su je stavili u pismu, kantaju je i Ženoglovci kal ih je bilo da mogu sastavit klapu: „sijala Mare murtelu, u onu svetu nediju, što ju je rilje sijala, to njun je gusće nicola!“ mũrva, morus alba, ~ nigra; bijeli i crni dud. Doboti isprid svake kuće u Ženuglovu imo barenko jelna veliko murva, bilo, rilko corno. U Podšpilju kolo zuga za balote (bile su tri, jos su uvik dvi), hlod cine murve. Veće svita rece, posić ću je, jer uzo puno rodit. Pocne rodit kolo svetega Antunija, traje nojmanje dvo miseca. Ispado sa stabla, lipi se za postole, slolka je pok se kupe muhe, ose i cele, a doje nojboji hlod. More rest doboti na svaku misto, i lako reste, koda iz vode. Ol murov, pomisono s cin drugin, na primjer s jagodima, more se ucinit marmuladu posebnega okusa, s malo cukara. Murvu spominje Isus u Evanđelju po Luki: da imote somo malo vire koko je molo zarno gorusice poslusola bi vas ova murva da njun recete: izguli se i prisodi se u more! (lat morus). muskât, grozje posebnega okusa i mirisa ca doje na muskat; muškat. Vorst grozjo ca imo lipi miris, fino paho, rece se da je muskatono, grozje se zove muskat. Muskatonu more bit i vino. U Zenuglovui kal je bilo takega grozjo izilo bi se, ne bi se ol njega cinilo vino. I druge vorsti grozjo mogu veće ili manje bit muskatone kako krajica vinograda, cibib i kardinal. muskatôno, ca imo okus muskata; što miriše na muškat. I kardinal imo okus po muskatu, ma manje ol muskata i krajice vinograda. musôv, sporak i neraspolozen, ne opere se ni po obrazu. Rece se, vazda je namusen, nikal se ne smije, musov je, malo će ku s njin razgovorat kal je uvik musov, sporak i neuredan. mũsć, kolonjsko voda. Mlodi Ženoglovci (koji vej ni) volili su se namusćat kal idu prid svit i sa zenskima, volili su lipo pahat, a ne smardit po potu, tovarima i zemji (tal muschio). muskadûr, slici na moli kasunscić ca visi na na zid obisen obo veću brokvu; mrežasti sandučić za čuvanje hrane. Namisto daske sa svih bondi imo mrizicu kako za komoru kako ne bi intrale muhe u njega. Darzi se u njega kruh, baz i drugo izbina da na nju ne dujdu muhe. muskardȉn, provi močić. Za mladića ca voli lipe stvori, lipo se obuce, voli fumat na lipu cigarjereru, spanjulete vadi iz pozloćene skatule, pricinjo se kol zenski, pokazije lipe postole, namazone vlose, namusćone obraze, za tega se rece, ti je provi muskardin. muskât, muskaton, grozđe posebnega mirisa i okusa. Vorst grozjo ca imo lipi miris, fino paho, rece se da je muskatono, grozje se zove muskat. Muskatonu more bit i vino. U Ženuglovui kal je bilo takega grozjo izilo bi se, ne bi se ol njega cinilo vino. mũstra, uzorak. Tuko imat mustru od mirlića da bi se isti moga ucinit. Ili mustru od vestida ako se zeli da ga sartutica napravi od take i take robe. Mustra je uzrorak, dil nicega, da se zno kako nisto izgledo. Rece se digol i za covika da je mustra, tako covik se pricinjo veće nego ca je potriba. mustrât, disciplinun (na silu) dovest u red; disciplinom dovesti u red. Ako ne mustrote tu dicu, malo će pasat pok će za mestrima pucot stinima. musula, dagnja, vrsta jestive školjke, Arca noae. Spominjn se se kako je muj nono puno voli musule, somo kuhone, brez icega. U svoje vrime i u Ženuglovu uz lipore volili su puno i musule, ma danas nikoga ni puno brige. Moguće ja da ih danas i u Ženuglovu musule zovu pedoći (tal mussolo) musûr,siga. U spilima vise musri ozgori, s plafuna. U vrime joke zima, stisne led, ledi se voda u sićicu, digol (ma puno rilko) i u Ženuglovu (Ženu Glavu) s kuverti visit musuri, zaleđeno voda ca se cidila, slici na veću paprovicu. To se moglo vidit somo za nojgorih zimi, jedonput u svakih dvodeset, trideset godisć. mutôv, gluhi covik ca ne zno govorit; gluhonijem. More se reć i za covika koji muci kal tuko govorit, ca si mutov, ca sal cagol ne reces? (tal muto) mũtrija, grubi obroz, pri će bit muski nego zenski. More bit grub jer se nikomu tako ucinilo u jelnemu momentu, na primjer u koronju: hol ća, da ne dobijes dvi po mutriji!(tal mutria). muvôt, micot se vamo, namo, a da ni som ne znos zoc. Nojveće se muvoju muhe, ma mogu se i dica muvot, sad vamo, sad namo, kako muhe bez glove. muzgavâc, Eledone moschata, vorst glavonosca, oktopoda, s osan krakovi ca, za razliku od kobotnice imodu somo jedon red prianjalki na krakovima. Imodu muju kako i kobotnica, ako bize ispusćaju carnilo. Na dodir minjaju boju od skure prema carnjenkastuj. Ociste se, skuhoju, i dobri su napuse na salotu s kumpirima. muzuvȉr, opasni covik, taki covik more von svasta napravit, i vami i drugima. Dosti je i jok da to more ucinit, un je muzuvir (tur muzevvir) N nacinȉt, zakarpit, pomandat; zakrpiti. Lipo si mi nacinila gaće, pare da su nove, jedva se vidi di son ih rasporo. nadȉt, nataknit jesku na udicu; postaviti mamamc na udicu. Tuko znat nadit jesku na udicu, na primjer, kus sardele, ako ni dobro nadijena obrit će ih ribe, a da ih niste ni culi. nadozuntȁt, nadodat ništo, proširit ili produžit, dodovat nisto svuga u provjonju ca se ni dogodilo koda se dogodilo; nadodati. Krolko mi je suknja, tuko je bokun nadožuntat. Uvik nisto svuga svuga nadozunto na ono ca je cu ili prosti da se dogodilo. nadretȉt,ucinit da nisto ca je krivo da bude rovno; izravnati. Kako bi se niko daska nadretila nojboje je stavit na rovno i s nicin nakargat, da se izravno. nagrajsât, slabo pasat, nastradati. Isa je u pecurve u Tamburlin i prema Koritima, pok je olavija nagrajsa. Inkrozo je u busak, ni moga ni vamo ni namo, malo je falilo da ne pocne zvat upomuć. nagrispât, nagrispono, zguzvono, izborano; zguzvati. Nagrispona more bit roba, tuko je suprasat. Nagrispon more bit obroz, pari se kako se danas i obroz more suprasat. nagrubȉt, postat grubo; stvaranje naoblake iz koje je moguća kiša. Nebo se oljedonput nagrubilo, dviglo je iz pulenta, certo će izneverat. nagvacât, napunit gvacu,puno se nazerat, priveć se naist; previše pojesti. Nagvaco se kokus kal iskjubo puno frementuna, onda imo punu gvacu. I za covika se rece kal izi priko svake regule, ala, ca se nagvaco, izi je sve ca je bilo na stolu. naidit, najutit; rasrditi. Igrali su na korte, na briskulu i tresetu. Mumu praborbi barba Motetu Sibićovu, zvoli su ga Zdaj, kumponj je bi Ante Rodin. Nikoliko puti mu je fali, ni izosa s provun kortun i naidi je barba Moteta. Zdaj, reka je borba, kaloj Ante oćale, da ti peton jedon kacot! nakargât, stavit niki piz, na primjer, stinu na nisto drugu, past na nisto drugu; postaviti teret iznad nečega, pasti na nešto . Nakun ca se posole sardele u voz, ili u baril, tuko stavit pokriv i nakargat ga barenko sa stinun, ili nikin drugin pizon. Po je zid na Lovinu, dobota je nakargo i mene i kozu (španj cargo) nakitȉt, opit se, opit, priveć se uresit; opiti se alkoholom (vinom), postaviti nakit na nešto, uresiti. Popi je puno vina, po je izmiso vino i rakiju, tako se nakiti da je jedva hodi. A svit je govori, e, je se nakiti. U Ženuglovu (Ženu Glave) ni lipo ako se opijes: svit će mislit da si malo poludi. Priveć se nakitila, koda gre na niku izlozbu. namistȉt, namistit se, dobit namještenje, vrotit na misto ca se isćetilo; zaposlit se; nešto što se pokvarilo, izmjestilo, vratiti na pravo mjesto. Ric se odnosi veće na činovniski nego na radnički posol, a na težoški nikako. Niki su se iz Ženeglove (Žene Glave) u svoje vrime bili lipo namistili, imali su dobru namještenje na socijalno u Split, tako da ih je dikoji Ženoglovac moga pitat cagol o svojuj perspektivi da se i un namisti. Ćikola je moga namistit ne somo coviku nego i kozi nogu koju je isćetila. namećôt, navarćot; cijepiti lozu ili voćku. Za dobro navarćot tuko imat dobru britvu od namećonjo, a imo svita ca u nameću storima britvima ca su ol nonota naslidili. namusćȁt, namirisati. S cin si se to namusćo, to ne paho lipo. S pitralonom, a da sa cin, koda se imon s cin drugin namusćat? namusȉt, ofendit; izgledati neraspoloženo; uvrijediti se. Nisto son mu malo prigovori, a un se toko namusi da ni iti s menon razgovorat toko vrimena. nȃpa, naparava iznad komina ili štednjaka postavljena radi hvatanja dima i pare. Popri se u kuće komin grodi na gurnji pud, a povar njega je pri fumora bila široko napa. Napa je pokrivala cili komin da se ne puno ne dimi i da svi dim more kurit u fumor. naparcȉt, pokozat guzicu; pokazati nekome guzicu. Nisto njun je grubo rekla obo mužu, a na ni cekola nego je digla fuston, naparcila prema njuj guzicu, udrila se rukun, voltala ruku, i povikla, evo ti, vo ti je litret. naparȉt, izgorit ol sunca (grožđe ili voće), a cini se da je zrilo, nedovoljno iskuhot, samo na pari; suncem opržiti, skuhati samo na pari.Lozje i grozje dobro se naparilo, slabo će bit jematva, slabo i nikako. Uzo se to nerilko dogodit izmeju krisnjoka i agusta, nista dazja, smokve i grozje cine se zrile,a somo su naparene, ispeklo ih je sunce, zacarnjene se, kako i covik. Blitva se ni dobro iskuhola, somo se naparila. napartȉt, natovariti. Tovaru na jelnu bondu morete napartit malo dor, na drugu se bondu morete uzjahot. Barba Mirci je reka, neću jahot na tovara dokle gul ne oslabin toko da mu ne buden tezak. A barba Mirci je bi vazda slab, nikal ni bi nonke malo debel. naparȕc, pri ruci, priručno. Je ti naparuc tajenta, pozojmi mi je, tuko mi malo vrimena da bokun isklesen kontrafund za pritisnut slonun ribu ca son je posoli u vozu. napȃtit se,noglo se prihlodit, priveć se namucit u lavuru, u bolesti ili u cemu drugemu; prehladiti se. Sto son na propuh, prihlodi son se doboga. Lavoro je u Amerike, u Portland, u fabriku ol cimenta, puno se napati, ma doni je doma somo bavul pun robe, ma brez dolori. napodanûg, u noge; dio postelje gdje dolaze noge. Svako koćeta imo glovu i u noge. Znalo se dogodit da glova ne bude u glovu nego napodanug iliti u noge: ni bilo dosta posteji, a bilo je svita. Zatu je jedon spo u glovu, drugi u noge, ili napodanug. napôko, ne nako kako bi tukalo, nego obratno, dereverso; naopako. Obuka je mudonte napoko pok se ni moga popisat kako vajo. A ni ga moga ni noć. Di je, vrog ga ne olni, pito je son sebe, a kal mu ni ni to uspilo pito je naglos: di si vrog te ne olni?! napoli, uzest tuju zemlju u napolićarstvo, lavorat pul i pul, pul prihoda gospodoru, pul tezoku; obrađivati tuđu zemlju a prihod dijeliti na pola, pola gospodaru zemlje, pola težaku. Otac mi je lavoro lozje napoli, jelnu zemju u dulnju Cojnu poje. Gospodarica je bila iz Kuta pok njun je njezin dil, polovicu masta, gont priko Bratosovca u njezinu konobu. napolitôna, u igri na korte trestine, u trešeti, napolitona je jas, duja i trojina iz istega zuga; u kartaškoj igri trešet: as, dvica i trica u istoj boji. Napolitona, ako se igro na akuz, nosi tri punta: jas, duja, trojina istega zuga, istega kolura: napolitona more bit u dinore, bastone, kupe ili spode. U Komizi, i komiški selima igro se brez akuza. napovîd,obavijest popa u crikvu da će se zaljubljeni por zarucit ili rukovat; obavijest svećenika u crkvi o tomu da će se neki par vjenčati ili zaručiti. Tri puta je pop napovidi, oni će se rukovat u crikvi. napovidȉt, avizat, porucit nisto po nikomu. Napovidi je u Zadrugu da za njega naruce dvista navarti, kvintol NPK gnjoja i trista kili cukara za jematvu. naprlitât, napirliton(a), neukusno se nakitit, i ukrasit za izoć vonka na niku festu; prekomjerno se urediti za izlazak. Gledoj, kako se napirlito, pari se da je zensko. naprlȉtona, žensko ca se privećukrasila; žena koja se prekomjerno ukrasila za izlazak. Namozala je pesnje, zacarnjenila obraze, narudila se i stavila osobiti klobuk na glovu, ni je bilo lako poznat. Muski tako uzaju reć za niku zensku ca stoji u Split pok dujde Ženuglovu (Ženu Glavu) vidit svoje: kako se somo naprlitala, koda ni iz Ženeglove (Žene Glave). nȃprovo,na provu bondu, pravilno; na pravu stranu. Obuka son kalcete napoko, sal mi ih tuko svuć da ih obucen naprovo. napunȉt,za tunju – nategnit tunju. Nakun ca se olvargne i pusti neka kuri koko hoće, tuko tunju napunit, da stoji točno na dno. Ako se tunja ne nadopuni ne more se cut ni ribu kal potegne, jerbo tunja lezi po dnu. napȗse, posebice, som zo se; napose. Ne lovi un skupa s nami, un lovi napuse, som zo se! narônca, Citrus aurantium, vorst agruma; naranča. Ni lako u Ženuglovu (Ženu Glavu) uzgojit naronce. Dosta je na visoko, bit će na dvista metri i veće, vode ni, a naronce piju puno vode. A zimi uzo bit i ispol nistice. Ako dikoja uspije, jute su, ne morete ih izist bez cukara. nasãrce/nasorce, na prozan stumak; natašte, na prazan stomak . More bit i cagol drugu, pok vos more ugrist za stumak. nasprôvju, zapravo. Morete nikoga ucit kako se igro na sćinke, jer ne zno. Nakun nikega vrimena jelnu paku morete igrat somo nako da se vidi je nauci. A onda se rece, a sal ćemo jelnu za nasprovju. Tako da se zno ku je dobi, ku je izgubi, pogotovo ako je nemu ca je izgubi tukalo i plotit koju šćinku, jer je izgubi. nastivât, slozit jelno navar drugega; naslagati. Doli su mu da nastivo ispilona darva, a ni dusa do polovice sve mu se sorilo nose. natakât, nalozit. Zapolit ogonj, natakat peć za ispeć kruh, natakat japjenicu za ucinit jopno. Tuko nojpri imat puno sume da se natako peć za ispeć kruh. Nona Bonica je znala dobro natakat peć, u vrime kal se pri Sibićovo još peka kruh u peć. natantȃt, nagovorat, poticot na nisto ca ni dobro; podgovorati. Natanto je molega da idu krast grozje na tuje lozje, un je sto na kolnjik a moli je bro. natrêću, ako nimote dosti svojega lozjo morete lavorat tujei dilit prihod prema dogovoru, na treću; obrađivati zemlju nekoga vlasnika a prihode dijeliti prema dofovoru: dva dijela težaku, jedan dio vlasniku. Gospodor je dobro paso ako mu lozje uzmete na treću: nakun jematve dvo dila vami, jedon gospodoru. natruhlȉt, niko zensko je s nikin muskin ostala noseća – un ju je natruhli; kaže se za muškarca s kojim je neka žena ostala u drugom stanju. Ostala je truhla, nosi dite, a ne zno se ku mu je otac. natapûc, hodit u skuro, duć do nicega a da se ne vidi; naslijepo. Bilo je toko skuro da se ni vidilo ni parsta prid noson, hodili smo natapuc. naucân, naviknut. Ni se nauci na siromaštvo, kako će zivit bez dobre ploće, somo s bokun pensije? naudȉt, naskodit, ucinit nikomu nisto na zol; učiniti nekomu neko zlo. Nison von iti nista naudit, somo son hitivo stinu na gomilu, a ona vos pogodila u nogu. Naudilo mi je more doboga, da nismo akostali bila bi umorla. navârć, vidinavarćot, navarte; cijepiti, kalemiti pitomu na divju podlogu ili pitomu pitomu podlogu, da njuj se promini vorst. Danas se sode gotove navarte, tako se podize lozje s polima i zicun. Popri ni bilo tako - tukalo je navrć divju lozu, na primjer bilangeru, stavit plenku ol bugave, ovit je slamun i gomicun da plenka ne ispuzne i lasnje se primi. navigât, plovit moren kako mornor ili oficir na brodu; biti zaposlen na brodu. Za niki je svit navigat isto ca i zivit, za njih vridi Ciceronova – navigare necesse est (ploviti je nužno). Slamnig je u Barbari zapiso bokun drukcije, e il naufragar xe dolce in questo mar (slatko je ploviti po ovom moru), a Joško je Božanić je sastavi i moli stih: navigare necesse/ vivere/ non - ploviti je nužno, živjeti ne (navigat se mora, živit ne)! (tal navigare). navisćât, namazot visćen baketine; namazati baketine lijepilom. Bez dobro navisćonih baketini ne more se ujot nonke komora. navisȉt, postavit kotu ili bronzin da se pod njun more nalozit; napuniti kotao materijalom za destiliranje i pripremiti destilaciju. Navisi se brunzin, obisi ga se na komostre kako bi se pol njin moga nalozit ogonj. navrãsćit, izborat, dobit bore po obrazu: biti izboranoga lica. Pol starust se obrazi navrasće, i u muskih i u zenskih. navukovât, navuć, izvlačiti brod na kraj. Ni lako navukovat brud na kroj u vrime kal ga tuko uredit, obnovit, piturat. Ako je veći brud bez pomoći to neće bit ni nojmanje lako. nedȉja, sedmi don u setemoni, nakun subote, pri parvega dana, kako je zapisono u Anića; nedjelja. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je to don kal se ne lavoro, nego ako se zeli more puć na misu, doli niz Poje, u crikvu u Podšpilje. nekoputân, neotporan, puno osjetiv; pretjerano osjetljiv. Ne smis njega puno forcovat, ni silit ga da lavoro, nekoputan je, ne more nista polnit, olma se razboli neka ga i nisto malo ćapo. nepȕt, sin ol brata ili sestre; nećak. S jelne su bonde su neputi s druge borbe i tete (tal nipote, figlio del fratello, figlio della sorella). nepȕta, ćer ol brata ili sestre; nećakinja. S jelne su bonde nepute, s druge bonde tete i borbe (tal nipote, figlia della sorella, figlia del fratello). nepotȅnat,nemoćan, bez snoge. Olavija je nepotenat, tuko mu dat ruku da se more dignut iz katride. nerât, roniti. Moga je toka nerat od jelne bonde Rukovca do druge, misli si, neće izronit. nestajûn, ca ni u provi stajun; što nije u provo godisnje doba. Ako se u nestajun ubere grona ol cesmine za darzalo ol maskina neće nista vajat, tukat će tu gronu hitit. Obo oblamu da se ne govori – ako se i nojdebjo grona ubere u nestajun za misec don pritvorit će se u prasinu. netât, oslobodit, risit se nicega ca smeto; osloboditi prostor. Netoj se bokun na livo, ne moren se pomaknit. nêto, rovno; slobodno, bez zapreke. Ala, sve je neto, morete pasat. neudâčno, nista ca ni sazrilo kako tuko, ca ni dobilo svuj okus; loše i nedovoljno sazrelo. Ove melkinje se neudaćne, nisu dobre, pune su vode, ne moru se ist. neven, poljski, Calendula arvensis, divji neven, reste kao korov. Imo veće vorsti neveni, a ovi ca reste u Ženuglovu (Ženu Glavu) požuti dvure u primaliće jer reste usuda di imo bokun zemje. Cvate molin zutin cviton za razliku ol ljekovitega (Calendula officinalis) s velikin cviton ol kojega se cini dobro mast za kožu, pari mi se i za rane. nevêra, nevrijeme. Iša je na more, a ucinila je tako nevera da ni suguro ni kal će se vrotit, niti hoće se vrotit. Manjo nevera, ili ona ca ni izneverala ostala je somo neverȉn (venet nevere). nevȉsta, snaha, nevjesta. Žena ca se udola za sina nikih roditeji ili brata, njihova je nevista. Oni je tako i zovu: nasa nevista, mati i otac sina za koga se udola, sestra i brat njezinega muža. nevûjan,nevojan, covik u nevoji, u slabemu stonju; čovjek u nevolji, siromašan čovjek. Ne more se ni nabrojot ca mu se sve nevujnemu dogodilo somo sega godisćo. nicihôvo, ca nimo vlasnika, ničije. Furesti ca dujdu u Ženuglovu uzaju stavit auto di nojdu da je slobodno, i zacude se ako se jovi vlasnik, pok ih somo upozori. A oni su mislili, kako je za razliku od njihovega mista, zemja nicihova. nikȗr, niku; netko, nitko. Rekli su da će duć, a ni nikur duša. Nikur je bi u vartul i ubro paprvice, sal mu moremo stavit soli na rep! nindêr, nigdje. Take pomedore kake su popri bile u nos, u Ženuglovu (Ženu Glavu), ne morete vej ninder noć, ni na koju misto na zemji, zaludu von je iskat. nindrȉ, na niku misto; na neko mjesto. Nindri son zabila parsten ca mi ga je nona ostavila i ne moren ga noć, a sve son privarnila, svaki kantun, i lavabo i komo i ormarun, prefin son gledola i na smeće da ga nison nondi hitila. nizstarmo, nizdose, suprotno ol uzastronu, uzdose; niza stranu, nizbrdo, suprotno u odnosu na uza stranu, uzbrdo. Ne moremo se toti kalat puno starmi, priveć je nizstarmo. noc, na co; na što. Noc ću stvait susit smokve, nisi napravi kasete! nodijôt (se),nodat se. Nisu izgubili nodu da će imat unuka. Jos se mogu nodijot, jer in dica nimaju puno godisć, jos imaju vrimena. I sveti Povle je u svojuj Parvuj poslanici Korinćanima nave nodijonje ili ufonje (pouzdanje u Boga), viru i jubov, kako tri glovne osobine ca ih covik tuko imat, covik karšćanin. nȍna, materino i ocova mati, nakun nje je pranona, dikoji covik imo i prapranonu; baka, prabaka, praprabaka. Razumi se da ni ni none ni pranone, ako nimaju unuka (tal nonna). noncêma (le),ne slabo, prilicno dobro; dosta dobro. Likor pito barba Ivana, kako ste danas barba Ivane? A danas son noncema, dobota dobro, odgovori je barba Ivon (tal non c'e male). nȍko, olma, nakun; odmah. Noko son se probudi osamori son tovara, uzjaho se i, ala, pul Korit. Noko je pasalo pulne, cin su obidvoli iz Ženeglove (Žene Glave) su se uputili na ribe Pol Vis, ostat će cilu nuć, cagol će i ujot. nȍko, onoko, onoliko. Doj i meni noko sardel koko si do njuj. nônke, nonci;nekmoli, ne samo. Nimon ni helera, nonci za kortu tobaka. More i vo, ostali smo brez pinez, ni lavura, ni zurnoti, nimomo nonke za petrolje (tal neanche). nȍno, materin i ocov otac; djed. Buto son na parvu misto materinega oca, ma pari mi se da meju Ženoglovcima veće pizo ocov otac. Kal dite u Zenuglovu (Ženu Glavu) nisto sagrisi utece kol nonota, ocovega oca, un ga pokrije, niku mu ne more nista (tal nonno). norâk, Mergus serrator, mali ronac. Morsko tvica, svaku malo zaroni da ćapo ribu. nõse, pri nikega vrimena, straga;natrag. Morete kurit i naprid i nose, uzbardo i nizbardo, uzdose i nadose, ma ponoći je grubo ako ni misecine, a slaba je svitlust po noći u Ženuglovu (Ženu Glavu): pari ti se da gres dvo koraka naprid, a tri koraka nose. Nose nikoliko don, pari mi se prikuceri, bila son na Luku. nostojȍt, zurit se, poziv da se gre azveltije ili lavoro tako da se poslol cin pri fini; požuriti se, uznastojati. Nostujte, okasnit ćemo na autobus. Nostujte finit i iskopat do zolnje loze pri nego sunce zapade. Nostuj, nostuj, okasnili smo na vapor! nostrõmo, covik u sluzbi na brodu, kapo za mornore; šef mornara na brodu. Da son bi nostromo na brodu imo bi veću penziju nego mestar u skulu (tal nostromo). nozȉce, sluze da se nisto istrize ili pristrize kako sarturske nozice, nozice za vojke i lozu, manikirske nozice; škare. Sarturica tuko imat puno dobre nozice, bez njih ne more nista dobro iskrojit. Tezok imo drugo vorst nozic za rizot loze i vojke. Nojvaznije je imat dobre nozice za odrizot nokte ol nug kal se ostari i kal se to ne more ucinit bez tuje pomoći ili manikera. nukõt, nuko, poticot nikoga; nutkati. Nuko sinko, izij cagol ujutro, a ne olma cornu kafu, tako ćes se razbolit. Nuko, izij vi zavajun ca son ti ga izbatila, tako su mati nukole skulore kal su se vrotili iz skuli u Splitu i Zagrebu blidi i slabi. nûz/nuž, pribor ca sluzi za sić i rizot namirnice kal se pripremo izbina, a sluzi i kal se ta izbina kulturno konzumiro; nož. S njin se rize kapula, meso, kruh i sve drugu ca je potriba. U svaku kuzinu imo nuzi za svaku vorst posla kolo izbine. Bez nuza se ne more ni u drugima poslima, ne more se u medicini, u lovu i ribolovu. Nuz izazivo i grube asocijacije na opasnu hlodnu oružje u rukima zlikovci i asasini ol kojih se ne more ocekivat nista dobro. Vojniski nuz je bajuneta, a puske su naprvjene tako da se na njih more nataknit bajuneta.